Mindfulness, kako samo ime govori, znači biti svjestan u trenutku. U prijevodu se na hrvatskom ova tehnika meditacije prevodi kao usredotočena svjesnost, a značenje je jednostavno – osvjestiti i proživjeti našu trenutnu okolinu i emocije, ali ne na njih reagirati.
Mindfulness nije samo meditativna tehnika, već se po tom uzoru razvio i psihoterapijski pristup, gdje se vježbama usredotočene svjesnosti može pomoći osobama koje pate od depresije, tjeskobe i epizoda panike. Terapija uključuje niz kraćih vježbi i dokazano je znanstvenim istraživanjem da se svakodnevnom primjenom tih tehnika, kroz period od 8 tjedana, mogu znatno smanjiti simptomi navedenih stanja. Ipak, primjenjivanje u svrhu psihoterapije odvaja se od religije i duhovnosti, i potrebno je stručno mišljenje i vodstvo u slučaju korištenja mindfulness vježbi za olakšanje tih simptoma.
Tehnika koja nas uči da se usredotočimo na ono što je upravo sada tu pomaže kod svakodnevne tjeskobe uzrokovane brigom o onome što je bilo ili što će biti. Upravo zato je preporučljiva svima, jer ne postoji osoba koja se baš nikada nije osjećala zabrinutom, ili kao da je um pretrpan negativnim mislima. Mindfulness neće prouzročiti da nam se um isprazni od misli, već da naučimo sve misli i emocije sagledavati samo kao promatrači.
Mindfulness proizlazi iz starih religija, ponajviše budizma, ali se dosada razvio kao pristup koji može pomoći modernom čovjeku da se lakše nosi sa svakodnevnim stresom, a bez religijske poveznice.
Primjena mindfulness meditacijeMeditacija se toliko često spominje zadnjih godina da se uz nju već vežu neke predrasude. Najčešće generalno usvojeno mišljenje je da se ona izvodi isključivo u sjedećoj poziciji prekriženih nogu i zatvorenih očiju, uz svijeću i umirujuću glazbu u pozadini. Naravno, to je jedan oblik meditacije, koji može biti koristan ljudima koji u tome uživaju, ali ljepota je mindfulness meditacije ta da je vrlo prilagodljiva pojedincu.
Prvo, moramo naučiti razlikovati vrste mindfulness meditacije. Ona se dijeli na fokusiranu svjesnost (koncentraciju) i otvorenost uma. Uvijek je preporučljivo započeti s koncentracijom.
Odredite vrijeme koje možete izdvojiti svaki dan da bi ovo vježbali, idealno bi bilo barem 20-30 minuta dnevno. Isto tako, odaberite mjesto gdje se osjećate ugodno i sigurno, i poželjno je da (bar za početak) budete sami.
Fokusirana svjesnost uči nas da svoje lutajuće misli vratimo ondje gdje ih želimo. Odaberite nešto na što ćete svjesno usmjeravati svoju pažnju, i uvijek vraćajte pažnju na odabrani element kada misli krenu lutati. Pripremite se na to da vam um nikada neće biti prazan, i da će misli bježati na sve strane – ljudska priroda je takva i to nije ništa loše. Nemojte lutanje misli smatrati neuspjehom, kao ni činjenicu da će vam u početku vjerojatno biti teško ostati usredotočenima. Umjesto osjećaja krivnje i neuspjeha, osjećajte se ponosno i zahvalno svaki puta kada uspijete vratiti koncentraciju na npr. plamen svijeće, sat na zidu ili vaše disanje. Pozitivna motivacija je ono što omogućava uspjeh i dosljednost.
Otvorenost uma dolazi nakon što smo barem djelomično svladali usredotočenost. Razlog je što usredotočenost omogućuje da nas misli sve manje ometaju u onome što želimo postići, a to je preduvjet za uspjeh. Otvorenost uma znači dozvoljavanje svim mislima, emocijama i utjecajima vanjske okoline da uđu u naš prostor, ali da na njih ne reagiramo – već ih promatramo iz trećeg lica.
Pozitivni utjecaji mindfulnessa
Svjesno koncentriranje na neki odabrani element u našoj okolini uči nas kontroli, a otvorenost uma prihvaćanju. Ovakva djelomična kontrola može nam pomoći kod osvješćivanja neproduktivnih i štetnih misli, i preusmjeravanja na nešto drugo, čime smanjujemo njihov negativan utjecaj. Kada govorimo o prihvaćanju, ono ima mnoge pozitivne utjecaje:
- Prihvaćanje trenutne situacije – ono što se možda čini teškim ili nekada nemogućim, može se postići upravo kroz mindfulness. Prihvaćanje trenutne situacije znači biti svjestan gdje se nalazimo i što se točno događa, kao i prihvaćanje da na neke ishode i situacije ne možemo utjecati. To će nam donijeti mir i staloženost, ali i dovoljno čist um da znamo kada je (i kako) potrebno reagirati, a kada je bolje jednostavno pustiti.
- Zahvalnost – kada se naučimo prihvatiti sve što u trenutku oko nas postoji, možemo i naučiti biti zahvalni na onome što imamo. Na taj ćemo način više cijeniti sebe, svoje zalaganje i trud, trud i ljubav drugih te sve drugo što trenutno „imamo".
- Otpuštanje – kada kroz sve vježbe naučimo preusmjeravati svoje misli kada nas ometaju, prihvatiti ih i objektivno sagledati, naučiti ćemo se i otpustiti. Sagledavanje emocija iz treće perspektive znači i da ćemo otkriti što je tu emociju potaklo, koji su bili drugi uvjeti u tom trenutku i, na kraju, pronalaženje izvora problema. Kada shvatimo zašto se neka negativna ili iscrpljujuća emocija ili misao pojavila, shvatiti ćemo da neke stvari jednostavno moramo otpustiti.
Mindfulness se može vježbati i kroz obavljanje svakodnevnih zadataka, poput pranja suđa, slaganja sobe ili trčanja. Bilo koja radnja može biti dobar element za usredotočenost, dok istovremeno radnje koje se rade 'automatski' omogućuju da nam um bude opušten i otvoren.
Prošlost je završena, i iz nje možemo učiti, a budućnost nije sigurna i prema njoj možemo samo krenuti, ali ne ju i predvidjeti. Kada jednom to u potpunosti shvatimo i prihvatimo, naš će um biti puno manje opterećen i otvoren za mnoge druge misli i znanja, a tada možemo i učimo birati kakve utjecaje želimo dozvoliti, a kakve izbjeći.
Izvori:
https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/psihologija/mindfulness-meditacija-sto-je-i-kada-se-koristi
https://www.cujecna-soba.com/index.php/hr/reading-cro/69-zasto-vjerujem-u-ucinkovitost-mindfulness-meditacija
https://kognitivnamuza.com/blog/mali-vodic-kroz-mindfulness-meditaciju/
https://budidobro.com/7-mindfulness-navika-za-ljepsi-zivot/
https://www.mindful.org/meditation/mindfulness-getting-started/
https://www.verywellmind.com/mindfulness-meditation-88369
