Zašto je važno pratiti unos tekućine u organizam?

17.8.2022.

Postoji jedan globalno univerzalan savjet kojega svi slušamo ljeti, a to je da je potrebno pripaziti na unos tekućine kada temperature počnu rasti. Sigurni smo kako ne postoji pojedinac koji s ovime nije upoznat, ali jeste li se ikada zapitali koji su razlozi te preporuke te što se u tijelu događa kod manjka tekućine?

Naime, cijeli naš organizam slabi kod manjka tekućine. To se može pripisati činjenici da je naše tijelo sačinjeno od 70% vode tj. tekućine, koja se dijeli na stanice i međustanični prostor (npr. krv). Stanicama je potrebna voda kako bi optimalno funkcionirale, a pri nedostatku se njihova struktura počinje lagano mijenjati. Iz tog razloga kod dehidracije često iskusimo suhoću i popucalost usta i slične simptome.

Simptomi i posljedice dehidracije
Dehidracija je stanje tijela pri kojem je nedostatak vode već značajan te je potrebno odmah popiti veću količinu vode. Početnim stupnjem dehidracije smatra se osjećaj žeđi, stoga je preporuka da svjesno svako toliko popijemo malo svježe vode, a ne tek kada počnemo osjećati žeđ. 

Dehidracija uzrokuje usporen rad svih organa i organskih sustava, a simptomi dehidracije variraju ovisno o njenom intenzitetu. Najčešći su glavobolja, pospanost, opća slabost, problemi s probavom, rijetko mokrenje te teškoće s koncentracijom i pamćenjem. Ukoliko se pri pojavi nekog od prvih simptoma dehidracije ne unese dovoljno vode, oni će postajati sve intenzivniji te je moguće čak i uzrokovanje trajnih oštećenja stanica.

Do dehidracije dolazi zbog povećanog izlučivanja tekućine koju ne vraćamo u organizam. Ovo može biti zbog izloženosti visokim temperaturama ili pojačane tjelesne aktivnosti (zbog čega se pojačano znojimo), ali i zbog prisutnosti nekih bolesti i kroničnih stanja.
Je li sva tekućina zdrava?
Tehnički i razni sokovi, kava i alkohol pripadaju kategoriji tekućina, ali one zapravo potiču izbacivanje vode iz tijela i uzrokuju dehidraciju. Kada govorimo o unosu tekućine da bi ostali hidratizirani, mislimo prvenstveno na vodu (koja je napitak koji izravno hidrira stanice i nema kalorija), a osim vode tekućinu možemo unositi i putem svježeg voća i povrća, nezaslađenih čajeva (toplih i hladnih), juha i izotoničnih napitaka (koji nadoknađuju elektrolite izgubljene znojenjem).
 
Ljeti su posebice preporučljiva osvježavajuća pića poput nezaslađenih limunada, koje su zapravo samo voda obogaćena sokom od limuna. Vodu možemo obogatiti na razne načina i dati joj neku aromu, primjerice: možemo u nju uroniti svježe voće, začine poput mente i bosiljka ili sokove od svježe iscijeđenog voća (limun, limeta, naranča...). 

Svježe voće i povrće kojemu je ljeto sezona berbe prirodno je bogato tekućinom, a u njoj su ujedno i otopljeni razni vitamini i minerali. Svakodnevno bi trebalo pojesti po jednu porciju voća i povrća, poput lubenice, breskvi, nektarina, rajčica, svježih krastavaca i paprika.

Koliko tekućine je „dovoljno"?
Ovo ovisi o dobi, spolu, zdrastvenom stanju i fizičkom naporu, ali i vanjskim utjecajima poput stupnja vlage u zraku i temperaturi. Odraslima je potrebno oko 8 čaša vode dnevno, ovisno o fizičkoj spremi, mišićnoj masi i kod žena je potrebno više tijekom trudnoće i perioda dojenja. Nadalje, ljeti se preporuča popiti minimalno 10-12 čaša vode, ukoliko se ne izlažemo većim fizičkim naporima zbog kojih se pojačano znojimo. Pri konzumaciji kave i alkohola, uz svaku čašu kave ili alkoholnog pića potrebno je popiti i 1 čašu vode, kao i kod svake čaše gaziranih i slatkih pića. 
Važno je biti svjestan kako nam je voda ljeti najbolji prijatelj (uz kremu za sunčanje) te pokušati redovito piti tekućinu čak i prije nego što se pojavi osjećaj žeđi. Najbolji način za to mogao bi biti da sa sobom uvijek imate limenu ili staklenu bočicu koja će vas na to podsjećati, a voda i napitcni popijeni iz njih zdraviji su od onih iz plastičnih bočica, zato što tijekom vremena plastika počinje otpuštati toksine koju su štetni za naše zdravlje. Zahvaljujući jednoj ponovno iskoristivoj bočici pobrinuti ćete se za svoje zdravlje, ali i za zdravlje okoliša. 

Izvor:
  • https://javno-zdravlje.hr/pobrinite-se-piti-dovoljno-tekucine/
  • https://www.adiva.hr/zdravlje/obiteljsko-zdravlje-zdravlje/koliko-vode-dnevno-nam-je-doista-potrebno/
  • https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/10-znakova-da-ne-pijete-dovoljno-vode---386615.html
  • https://novac.jutarnji.hr/novac/karijere/pijete-li-dovoljno-vode-nedovoljan-unos-tekucine-steti-vam-i-vise-nego-sto-ste-mislili-283768
  • https://ljekarna-pablo.hr/pablog/nutricionizam/pijete-li-dovoljno-tekucineg-5899/



Moć malih koraka

Moć malih koraka

Jesen i zima vrijeme je kada smo većinom 'zatvoreni' u svojim domovima, gdje se nerijetko možemo zateći zarobljeni u svojim nezdravim navikama. Prejedanje, gledanje televizije ili u ekran mobitela kada nam je dosadno, prekomjerno ležanje i sve druge nezdrave navike najčešće su produkt dosade i nemot
Kako jesenske (ne)prilike utječu na našu kožu i čime možemo poboljšati zdravlje suhe i osjetljive kože

Kako jesenske (ne)prilike utječu na našu kožu i čime možemo poboljšati zdravlje suhe i osjetljive kože

S dolaskom jeseni, koža prolazi kroz razdoblje prilagodbe zbog promjene temperature, vlage i vjetra, što može izazvati različite probleme poput suhoće, iritacija i prištića. Niže temperature i oštriji vjetar oduzimaju koži vlagu, a boravak u grijanim prostorima dodatno pogoršava stanje, ostavljajući
Koje navike mogu 'ubrzati' pojavu dijabetesa?

Koje navike mogu 'ubrzati' pojavu dijabetesa?

Svjetski dan dijabetesa prilika je da osvijestimo ulogu prehrane, tjelovježbe, sna i mentalnog zdravlja u prevenciji ove bolesti. Dijabetes je metabolički poremećaj koji pogađa milijune ljudi širom svijeta, a nastaje kada tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne koristi pravilno.

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više