Vegetarijanci – vesela i zdrava družina

4.10.2021.

Što uključuje vegetarijanstvo?

Sigurni smo kako ste već barem malo upoznati s pojmom vegetarijanstva i što ono uključuje. Naime, to su ljudi koji biraju svoju prehranu bazirati na namirnicama biljnog podrijetla i izbjegavaju konzumaciju mesa, morskih plodova i/ili životinjskih proizvoda.

Postoji mnogo varijacija u načinu prehrane, a neke od njih su: pesketarijanci (konzumiraju morske plodove, ali meso ne), laktovegetarijanci (konzumiraju mliječne proizvode, ali ne meso i morske plodove), lakto-ovo vegetarijanci (konzumacija jaja i mliječnih proizvoda, ali bez mesa i morskih plodova) i vegani, koji konzumiraju isključivo namirnice biljnog podrijetla. Veganstvo je krajnji oblik nastao iz vegetarijanstva, a ovaj tip prehrane ne dozvoljava morske plodove i meso, mliječne proizvode, jaja i med. 

Neki od poznatih vegetarijanaca kroz povijest su Pitagora (grčki filozof), Albert Einstein, Gandhi, Bill Clinton, Jim Carrey, Steve Jobs, Madonna ali i mnogi drugi. Provedeno je istraživanje koje dokazuje kako se u prosjeku svaka deseta osoba na svijetu pridržava nekog oblika vegetarijanske prehrane.

Prvi dan vegetarijanstva?

Obilježen je 1.10.1977., kada ga je Sjeverno Američko Vegetarijansko društvo (NAVS) odredilo kako bi pomoglo promovirati vegetarijansku prehranu. Cilj je bio naglasiti važnost prelaska na vegetarijansku prehranu, koja je povoljnija za okoliš i ljudsko psihofizičko zdravlje nego li je prehrana koja sadrži velike količine mesa. Osim prvog svjetskog dana vegetarijanstva, poznata je i činjenica kako je prvo vegetarijansko društvo osnovano 1847.godine u Londonu, a prvo vegansko društvo 1944. godine, kada je ujedno i određena točna definicija i opis veganstva.

Razlozi prelaska na vegetarijanstvo?

Vegetarijanski stil života može postati primamljiv iz mnogih i individualnih razloga. Uzevši u obzir pogodnosti za zdravlje, često se izbacivanje mesa iz prehrane preporuča ljudima s povišenim lošim kolesterolom ili srčanim oboljenjima, ali i pretilim ljudima i/ili dijabetičarima.

Osim zdrastvenih preporuka, najčešći razlog samoinicijativnog prelaska na vegetarijanstvo jesu etičke i moralne dvojbe oko načina proizvodnje mesa. Ovdje se spominje okrutnost prema životinjama i utjecaj mesne  industrije na okoliš, zbog toga što su za uzgoj stoke potrebne velike količine žitarica (hrana za stoku), vode i tla.

Razumljivo je imati sumnje u vezi vegetarijanstva i možda se na prvu čini kao ekstremna odluka, ali već nakon malo istraživanja i upoznavanja s glavnim namirnicama i preporukama, može se uvidjeti kako zaista neće naštetiti vašem zdravlju. Štoviše, ukoliko je izbalansirana, vegetarijanska prehrana može imati razne pozitivne učinke na zdravlje, kao i na okoliš te produbiti etičke i moralne vrijednosti čovjeka.

Prednosti vegetarijanstva i veganstva za zdravlje?

Temelj vegetarijanstva su namirnice biljnog podrijetla. Ovdje osim voća i povrća također spadaju žitarice i pseudožitarice, orašasti plodovi, sjemenke i mahunarke. Navedene namirnice obiluju prijekopotrebnim vitaminima i mineralima (izgradnja organizma, održavanje imuniteta, poticanje raznih procesa u organizmu), aminokiselinama, bjelančevinama, zdravim mastima, vlaknima (nužni za zdravlje probavnog sustava) i antioksidansima (borba protiv slobodnih radikala koji uzrokuju bolesti), a sadrže vrlo malo zasićenih masnih kiselina, lošeg kolesterola (LDL kolesterol) te su manjih kalorijskih vrijednosti od mesa i životinjskih proizvoda.

Neovisno o obliku vegetarijanstva, svaki od njih uključuje izbacivanje mesa iz prehrane. Ova odluka djeluje povoljno na ljudsko zdravlje zbog nekoliko razloga:

  • Meso sadrži puno masti i lošeg kolesterola koji se nakupljaju u tijelu (jer se teže potroše) te mogu izazvati dugoročna oštećenja srca i cjelokupnog krvožilnog sustava
  • Također, navedeni problem nakupljanja masti može dovesti do pretilosti te posljedično i do razvitka dijabetesa i mnogih drugih bolesti
  • Kod proizvodnje mesa, životinjama se ponekad u prehranu uključuju razni hormoni i antibiotici kako bi se brže razvile, dobile na masi... Opasni ostatci korištenih kemikalija zadržavaju se u životinjskom mesu te imaju vrlo nepovoljan utjecaj na ljudsko zdravlje

Također, vegetarijanstvo iziskuje planiranje obroka i više razmišljanja o nutritivnim vrijednostima namirnica, pa se zato uzročno posljedično oni više fokusiraju na svoje zdravlje i trude voditi aktivniji životni stil te redovito treniraju i provode vrijeme u prirodi. Sve to ima i vrlo pozitivan utjecaj na psihičko stanje čovjeka, koji se zbog aktivnog i samosvjesnog načina života osjeća opuštenije i sretnije, ali i bolje nosi sa stresom i drugim štetnim vanjskim utjecajima.

Naravno, postoje pretili ili vegetarijanci narušenog zdravlja, ali u manjem postotku nego što se to događa kod ljudi koji redovito jedu meso.

Ključne namirnice vegetarijanske prehrane?

Kako bi znali izbalansirati vegetarijansku/vegansku prehranu, moramo biti svjesni što su nam pružale namirnice koje smo odlučili izbaciti (meso, morski plodovi, mliječni proizvodi, jaja) te čime ih adekvatno zamijeniti kako si ne bi narušili zdravlje. Najčešće se kod prelaska događaju deficiti cinka, željeza, vitamina B12 i kalcija.

Cink – on je važan antioksidans, važan je za održavanje imuniteta i kod trudnica igra ključnu ulogu u razvoju djeteta. Za vegetarijance može doći do deficita jer ga se najviše nalazi u mesu i ribi, dok je veganima problem što su drugi najbolji izvori cinka mlijeko, jaja, sir (cheddar) i grčki jogurt. Također može doći do deficita zbog toga što ga vlakna vežu na sebe i velike količine cinka se probavom izbacuju, a vegetarijanska prehrana je bogata vlaknima.

Najbolji biljni izvori cinka su sezam, sjemenke bundeve, shiitake gljive, indijski oraščići, sjemenke lana, slanutak, grah i špinat. Trebalo bi pripaziti na unos vlakana s ovim namirnicama, ili se okrenuti dodacima prehrani s cinkom.

Željezo – željezo iz mesa lakše je probavljivo od onog iz biljnih namirnica, ali to ne znači nužno deficit. U apsorpciji željeza vrlo je važan vitamin C, koji ju omogućuje i ubrzava. Stoga, važno je biljne izvore željeza kombinirati s namirnicama koje su bogate vitaminom C. Željezo se najviše nalazi u žumanjcima, špinatu, grahu, leći, suhim marelicama, suncokretovim sjemenkama, sezamu, chia sjemenkama, cikli, koprivi i kikirikiju. Vitamin C koji se treba kombinirati s željezom nalazi se u citrusima, paprici, kelju, jagodama, brokuli, batatu, prokulicama, kupusu i kiviju.

Jedan od dobrih primjera kombinacije željeza s vitaminom C jest naš Biotta Vital željezo. U Biotta sokove ulazi samo najbolje organsko voće i povrće, dok su u ovom soku spojeni ekstrakt lišća curry-a (vrlo bogato željezom), te sokovi cikle, jabuke, ljubičaste mrkve i crnog ribiza. Jedna čaša ovog soka zadovoljava 30% preporučenog dnevnog unosa željeza, dok prisutstvo vitamina C u soku omogućava njegovu potpunu apsorpciju.

Kalcij – za vegetarijance nema straha od deficita, ali kod vegana bi se mogao dogoditi zbog toga što ga se u najvećim količinama nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. Ovaj mineral izgrađuje kosti i zube, a ukoliko dođe do deficita kosti postaju slabije i mekše. Biljni izvori kalcija su soja, suhe smokve, kelj, blitva, grah i razni biljni napitci obogaćeni kalcijem.

Vitamin B12 – najčešći je i najopasniji deficit kod vegetarijanaca i vegana. Ukoliko do deficita dođe, simptomi se počnu pojavljivati tek nakon nekoliko godina, a dugoročne posljedice mogu biti vrlo opasne. Ovaj vitamin sudjeluje u izgradnji živčanih stanica i sintezi proteina te njegov deficit može ozbiljno narušiti zdravlje živčanog sustava i krvnu sliku.

Vegetarijanci i vegani su ovdje izloženi opasnosti zato što njega uopće nema u namirnicama biljnog podrijetla, već najviše u mesu, iznutricama i ribi, te u manjoj količini u mliječnim proizvodima.
Iz tog se razloga vegetarijancima i veganima preporuča konzumacija dodataka prehrani s ovim vitaminom ili namirnica koje su njime obogaćene (jogurti, biljni napici...).

Izvori:


Kako jesenske (ne)prilike utječu na našu kožu i čime možemo poboljšati zdravlje suhe i osjetljive kože

Kako jesenske (ne)prilike utječu na našu kožu i čime možemo poboljšati zdravlje suhe i osjetljive kože

S dolaskom jeseni, koža prolazi kroz razdoblje prilagodbe zbog promjene temperature, vlage i vjetra, što može izazvati različite probleme poput suhoće, iritacija i prištića. Niže temperature i oštriji vjetar oduzimaju koži vlagu, a boravak u grijanim prostorima dodatno pogoršava stanje, ostavljajući
Koje navike mogu 'ubrzati' pojavu dijabetesa?

Koje navike mogu 'ubrzati' pojavu dijabetesa?

Svjetski dan dijabetesa prilika je da osvijestimo ulogu prehrane, tjelovježbe, sna i mentalnog zdravlja u prevenciji ove bolesti. Dijabetes je metabolički poremećaj koji pogađa milijune ljudi širom svijeta, a nastaje kada tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne koristi pravilno.
Spavate li dovoljno? Otkrijte tajnu kvalitetnog sna!

Spavate li dovoljno? Otkrijte tajnu kvalitetnog sna!

U današnjem brzom ritmu života, san nekima postaje luksuz. No, kvalitetan san je temelj našeg zdravlja i dobrobiti. Kada dobro spavamo, osjećamo se odmorno, imamo više energije, bolje se koncentriramo i lakše se nosimo sa stresom. Ali kako znati spavamo li dovoljno i što možemo učiniti da poboljšamo

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više