Je li vam poznat onaj trenutak, kada se ujutro probudite i znate da imate mnogo obaveza u danu stoga posežete za svojom prvom šalicom kave i čekate onaj poznati efekt razbuđivanja koji daje snagu za sve što morate obaviti?
Kofein je psihoaktivno sredstvo, jedino u svijetu koje nije ilegalno. Najpoznatiji njegov izvor je (naravno) kava, ali možemo ga pronaći i u nekim vrstama čaja (indijski, crni, zeleni), ljekova (najčešće ljekovi za prehladu) i energetskih pića koja upravo kofein imaju kao glavni sastojak. Danas je manje je poznata činjenica kako se kofein može nalaziti i u čokoladi, ali starim Astecima ta je činjenica bila vrlo dobro poznata. Naime, prije otkrića kave i njenog visokog postotka kofeina, kakaovac je bila biljka čiji se napitak koristio za razbuđivanje i energiju. Kava je otkrivena tek u 15.stoljeću i donesena u Europu, gdje je onda kroz vrijeme postala omiljeno piće za konzumaciju uz druženje, ali i za produljivanje izdržljivosti. S obzirom na brzu apsorpciju, ne čudi što je on glavni izvor energije i kod sportaša prije, za vrijeme i nakon treninga.
Udio kofeina u napitcima ovisi. Najviše ga ima u kavi, a točan postotak ovisi o nekoliko faktora npr. vrsta kave, način branja i pripreme, razina prženosti zrna... Količina u kavi varira između 60-150 mg. U zelenom i crnom čaju pronaći ćemo između 22-74 mg kofeina, dok u lijekovima i slatkišima ima znatno manje. Energetska pića variraju, ovisno o proizvođaču jer svatko u svoj proizvod stavlja proizvoljnu količinu kofeina. Zanimljiva je činjenica da bobica guarane sadrži 6,2% kofeina (na svoju ukupnu težinu), što ju čini boljim izvorom od kave jer sadrži više kofeina. Ona se najčešće konzumira u obliku kapsula tj. kao dodatak prehrani.
Pozitivni utjecaji kofeina
Glavni i najpoznatiji efekt kofeina je taj da razbuđuje i smanjuje osjećaj psihičkog i fizičkog umora. Razlog tomu je što molekule kofeina zavaravaju mozak i odgađaju osjećaj umora. Ovaj osjećaj budnosti se održava i do nekoliko sati nakon konzumacije kave. Osim razbuđivanja, kofein također poboljšava koncentraciju tako što stimulira centralni živčani sustav. Zbog ova dva razloga kava je omiljeno piće studenata u ispitnom razdoblju (između ostalog), ali i ljudi koji puno rade. Ovaj utjecaj kofeina može smanjiti šansu za razvitak Alzheimerove bolesti i demencije u starijoj životnoj dobi.
Nadalje, kofein ubrzava otkucaje srca i proširuje krvne žile što dodatno doprinosi razini energije i izdržljivosti. Dugoročno, ovaj efekt povezuje se sa smanjenim šansama za razvitak kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Kofein također i ubrzava cjelokupni metabolizam, što u prijevodu znači da će ona prva šalica kave potaknuti probavu te može pomoći kod zatvora. S tim efektom se umanjuju šanse od raka debelog crijeva.
Jedna šalica kave na dan ukloniti će blažu glavobolju i umiriti migrenu, što je ujedno i razlog zašto se kod mamurluka preporuča piti kavu (između ostalog).
Negativni utjecaji kofeina
Svi negativni utjecaji kofeina povezuju se uz pretjerivanje s njegovim unosom, većinom zato što on može izazvati ovisnost stoga se teško odviknuti jednom kada se krene s pretjerivanjem. Prosječna maksimalna doza kofeina koja nije štetna za čovjeka je 350-400 mg, 3 do 4 šalice dnevno, ovisno o jačini kave.
Kofein potiče pojačano lučenje želučane kiseline pa može dovesti do pojave žgaravice, dizanja kiseline iz želuca te mučnine, ali posljedično i proljeva. Također potiče učestalo mokrenje, pa u kombinaciji s češćim pražnjenjem crijeva to može dovesti do manjka nekih vitamina i minerala u tijelu. Najčešće je to željezo (što može dovesti do anemije) i kalcij, čiju apsorpciju on blokira te se tako može razviti osteoporoza.
Pretjerivanje u konzumaciji kofeina izaziva anksioznost i nervozu zbog prevelikog opterećenja srca, što znatno pogoršava kvalitetu života i dugoročno može uzrokovati bolesti krvožilnog sustava. Također može uzrokovati i promjene raspoloženja te u ekstremnim slučajevima i halucinacije. Zbog pretjerane stimulacije mozga, može se pojaviti i osjećaj zbunjenosti ili dezorijentiranosti. Također zbog istog razloga može uzrokovati probleme sa spavanjem, ali to ovisi o individualnoj razini tolerancije na kofein.
Poznato je i kako se zbog prevelikih količina popijene kave može javiti drhtanje, najčešće u rukama i dlanovima. Posljedica je to pretjerane stimulacije centralnog živčanog sustava te remeti motoriku.
Kao što smo već napomenuli, kofein izaziva ovisnost. Kod pokušaja smanjenja unosa kofeina javlja se nešto slično apstinencijskoj krizi i pojavljuju se razni neugodni simptomi: glavobolja, bol u mišićima i drhtanje, iritabilnost, kroničan umor, neredovita stolica. Dobra je vijest što se simptomi počinju brzo povlačiti (nakon otprilike 12 dana), ali se s prestankom pijenja kave ne smije krenuti naglo već postepeno smanjivati dnevnu dozu kofeina.
Dakle, jedna kava na dan neće naškoditi nikome, čak štoviše, imati će pozitivne učinke na organizam. Pretjerivanjem se smatra unos više od 400 mg dnevno. Efekte kofeina svatko osjeća drugačije, jer ipak, svaki je organizam drugačiji. Ono što jedino možemo potvrditi da je univerzalno pravilo jest to da tolerancija na kofein raste s njegovim povećanim unosom te će kod povišene tolerancije s manjim unosom efekti biti slabiji ili potpuno izostati.
Izvori:
- https://www.healthline.com/health/caffeine-effects-on-body
- https://www.webmd.com/diet/how-caffeine-affects-your-body
- https://kadulja.com/zdravlje/utjecaj-kofeina-na-organizam/
- http://volimkavu.com/utjecaj-kofeina-na-organizam/
- https://nibble.com.hr/2020/10/01/utjecaj-kofeina-na-organizam/
- https://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/kava---375700.html
