Reciklaža i održivost – danas važnije nego ikad prije

Zadnjih se godina, a posebice zadnje dvije u kojima smo bili pogođeni pandemijom, pojavljuju sve snažniji dokazi koji potvrđuju klimatsku promjenu i mijenjanje prirode kakvu poznajemo. Klimatska promjena vidljiva je po generalnom porastu temperature, velikim skokovima između godišnjih doba gdje kao da i ne postoji vrijeme prilagodbe, ali i u prirodnim katastrofama poput poplava.

Resursi koji se iskoriste za proizvodnju toksičnih materijala smatraju se izgubljenima, osim ukoliko se s njima ne rukuje na pravilan način. Kada, na primjer, nešto plastično „trune" na glomaznim odlagalištima smeća, otpušta toksine u zrak koji udišemo, vodu koju pijemo i zemlju u kojoj uzgajamo hranu. Samim time, za nas postaju toksične radnje kojima ispunjavamo temeljne životne potrebe: pijenje, jedenje i disanje. Osim nas samih, time se oštećuju i ostali pripadnici ovog planeta, odnosno biljke i životinje sa kojima dijelimo životni prostor. Osim problema s reciklažom plastičnih predmeta, jeste li upoznati s činjenicom da se u svijetu 1/3 ukupno proizvedene hrane baca?

Velik dio problema su tone otpada koje se proizvode na nacionalnim i globalnim razinama. Ipak, kako bi dokazali da promjena zaista počinje od pojedinca, donosimo primjere nekoliko zemalja koje su uspjele osvjestiti svoje sugrađane o važnosti reciklaže te sada recikliraju najmanje 45% ukupnog otpada. 

Država s najvećim postotkom uspješne reciklaže u svijetu, Njemačka ovdje prelazi 50%, a titulu drži od 2016. godine. Neka od pravila koja su uvedena i dovela ju na vrh su da se otpad odvaja u 6 različitih kategorija, te svako kućanstvo i tvrtka moraju poštivati pravila reciklaže. Ukoliko se otpad ne razvrstava pravilno, tvrtkama prijete kazne dok kućanstva nemaju pravo na odvoz otpada. Ciljevi za reciklažu plastike, stakla i metala u stalnom su porastu te postaju sve ambiciozniji kako vrijeme prolazi, što pokazuje koliko jedna od najjačih europskih sila ozbiljno shvaća reciklažu. Što se tiče stakla, jedan od načina prikupljanja staklenih boca su aparati u koje građani ubacuju staklene boce i zauzvrat dobivaju manju naknadu. 

Njemačka je uvela mnoga pravila kako bi postala prva država u svijetu po količini efikasne reciklaže, ali za to su zaslužni njeni građani koji aktivno sudjeluju i također pokazuju inicijativu. Svake godine pojavljuje se sve više start-up tvrtki koje osmišljavaju inovativna rješenja i prezentiraju ideje kako bi se još više podigao postotak recikliranog otpada unutar zemlje.

Manja država na području Velike Britanije pokazuje zavidan uspjeh na ovom području. U posljednjih 20 godina uspjeli su podići svoj postotak recikliranja na čak 65%. Njihov ambiciozan cilj je da do 2050. godine u državi više nema otpada (zero waste) te da se samim time potpuno prihvati i uspješno primijeni sve za što se zalaže cirkularna ekonomija. Većinskim djelom je za ovaj postotak zaslužno građanstvo, za koje statistika pokazuje da oko 90% građana reciklira, prenamjenjuje iskorištene proizvode i trudi se ne stvarati otpad. 

Do sada, primjenjene su mjere kojima je smanjena upotreba jednokratne plastike, koriste se posebni kontejneri za svaku vrstu otpada te se pažljivo tretira i biološki otpad, čije se nastajanje obeshrabruje naplatom, a sav se biološki otpad odlaže u biorazgradive vrećice. 

Ova država također svoje mjesto na ljestvici zemalja najuspješnijih u recikliranju može zahvaliti odgovornim građanima koji svoj otpad odvajaju. Nakon što se odvoji, razlaže se na otpad koji se može ili ne može reciklirati, a onaj koji nije reciklabilan se pali i time se stvara energija koja se dalje koristi. Ova inicijativa pokrenuta je nakon što se prepoznala rastuća potreba za energijom koja inače dolazi od fosilnih goriva, te je odlučeno da se može spojiti ugodno s korisnim. Zahvaljujući ovoj inicijativi, uvelike je smanjena količina otpada na odlagalištima, koja se sada kreće na oko 1% ukupnog proizvedenog otpada u državi. Švedska također uvozi otpad od susjednih država kako bi održala ovu inicijativu. Također, pokrenute su mnoge radionice u osnovnim i srednjim školama gdje se djecu od početka uči pravilima recikliranja i važnosti samog procesa.

Države Europske Unije prve su po reciklaži zbog mnogih uspješnih inicijativa, pa je tako Belgija vrlo uspješna u recikliranju žarulja i elektroničkih uređaja, Švicarska na nacionalnoj razini biološki otpad pretvara u kompost, a dodatno naplaćuje i odvoz svog nereciklabilnog otpada. Oni se također mogu pohvaliti kako 96% svih staklenih boca uspiju reciklirati. Austrija ima vrlo slična pravila i uspješnost kao i Njemačka, uz dodatak da provode mnoge mjere kako bi mlade educirali o važnosti reciklaže (kroz stripove, edukativne radionice u školama...). Oni su također jednako odgovorno recikliranje tražili od tvrtki kao i od kućanstava i pojedinaca, tj. naglasili važnost zajedništva i jednakosti u ovom smislu. 

 

Ako vas zanima 5 razloga zašto biste trebali razmisliti o konzumaciji biljnih napitaka kliknite ovdje.