Članci namijenjeni svima koji s nama dijele ljubav prema prirodnim proizvodima i zdravom životu.
O ljekovitosti mora i morske soli prvi su počeli pričati stari Grci, iz čijeg je jezika nastala riječ talasoterapija (thalasso-val, therapie-liječenje), i Rimljani koji su radi primjene talasoterapije gradili termalne kupke na obalama mora i oceana. Stari Grci su prvo primijetili kako more ima blagotvoran učinak na liječenje rana pomoraca, te su kasnije više istraživali pozitivan učinak mora na čovjeka i primjenjivali talasoterapiju. Nadalje, istraživanjima francuskog znanstvenika Renea Quintona dokazana je kemijska sličnost morske vode i čovjekove krvne plazme.
Morska voda je po mnogočemu slična čovjekovom organizmu. Naime, ona sadrži 84 elementa koje također sadrži i ljudski organizam (vitamini, minerali i aminokiseline). U slučaju morske soli, znamo da je njen naziv natrijev klorid, ali ona također sadrži i ostale elemente u tragovima, poput magnezija i sumpora, koje ljudsko tijelo apsorbira kroz kožu.
Dobrobiti morske vode za čovjeka
More je sačinjeno 96% od čiste vode i ostalih 4% sastava su kemijski elementi, što se možda ne čini kao velik postotak, ali nitko ne može poreći da se nakon plivanja u moru osjeća vidno bolje.
Morska voda pomaže pročistiti organizam zato što aminokiseline i minerali koje sadrži poboljšavaju funkcioniranje jetre i bubrega. Zbog prisutnosti magnezija (koji se efikasnije apsorbira kroz kožu nego oralnim putem) morska voda ima vrlo blagotvoran utjecaj na mišiće (npr. umanjuje bolove od upale mišića) i druge upalne procese u tijelu, ali i olakšava bolove. Nadalje, magezij i ostali elementi u morskoj vodi imaju vrlo pozitivno djelovanje na kožu, koju čine ljepšom, elastičnijom i ublažavaju kožne upalne procese i bolesti poput psorijaze i osipa.
Još jedna vrlo popularna upotreba morske vode je u obliku spreja za nos, što je već godinama uobičajena praksa kod ljudi. Prehladu koja rezultira začepljenim nosom svima se preporuča liječiti morskom vodom u raspršivaču, od najmlađih do najstarijih. Osim u slučaju prehlade, morska voda ima jednako beneficijala učinak na smajivanje simptoma astme i alergija.
Boravak na moru, udisanje morskog zraka i plivanje imaju još jedan zanimljiv učinak – umanjuju razinu stresa. Ovaj učinak moguć je zahvaljujući prisutnosti magnezija koji ima umirujuć učinak, ali i sam boravak u blizini mora pomaže. Njegova nježna plava boja, pogled na valove i miris morskog zraka potiču nas da dišemo dublje i opustimo se. Također pomažu u olakšavanju glavobolje i umora te mogu umanjiti nesanicu. Zato bi na plažu trebalo ići cijele godine, ne nužno s namjerom kupanja već samo radi boravka u blizini mora.
More liječi nas – liječimo li i mi njega?
Mora i oceani najveći su ekosustavi na Zemlji, te zato uvelike pridonose očuvanju razovrsnosti i i balansa cijelokupne planete. Naime, oceani imaju sposobost apsorpcije ugljikovog dioksida (CO2) što je dobro za naš zrak i kopneni život, ali u prevelikim količinama je iznimno štetan za život u oceanima. Nadalje, masovni ribolov približava izumiranju mnoge vrste riba (i drugih životinja), ali i narušava prirodnu ravnotežu života u morima.
Još jedan veliki problem su kemikalije koje ljudi upotrebljavaju svakodnevno, koje kroz protok vode ili direktnim bacanjem završe u moru. Kemikalije za čišćenje doma kroz odvod na kraju završe u moru, kao i otpadne vode iz proizvodnje. Nadalje, razni kozmetički proizvodi sadrže toksične kemikalije kako bi se poboljšala njihova tekstura, miris i izgled. Jeste li znali da konvencionalne kreme za sunčanje najčešće sadrže umjetne UV filtere, koji su štetni i za okoliš i za vašu kožu?
Najveći problem koji šteti morima je otpad, kojega mi
kao vrsta proizvodimo. Neodgovornim ponašanjem i odlaganjem sav taj otpad,
prije ili kasnije, završi u moru. Ondje čini štetu morskoj flori i fauni na
način da guši životinje i biljke te ometa biološku ravnotežu mora. Istraživanja
su pokazala da je 70% ukupnog otpada u oceanima nevidljivo tj. leži na dnu. Ovdje
je dakako najveći i najpoznatiji krivac plastika i mikroplastika. Ona se
ne može biološki razgraditi, stoga je svaki komad plastike koji je ikad došao
do mora vjerovatno još uvijek ondje, potpuno netaknut. 50% ukupne proizvedene
plastike odlazi na plastične proizvode za jednokratnu upotrebu, a od 60% do 95%
ukupnog otpada u morima odlazi na plastični otpad.
Prije spomenute kreme za sunčanje mogu biti problematične i u ovom slučaju, zato što velik broj njih sadrži čestice mikroplastike, jer zbog nje krema postaje glatka i bolje razmaziva.
Kako možemo pomoći?
Kako bi pripomogli smanjenju svog ekološkog otiska
(emisije CO2), vozite se češće javnim prijevozom ili biciklom nego automobilom.
Također, kupujte lokalno uzgojenu hranu i lokalno ulovljenu ribu. Transport
uvozne hrane zahtijeva potrošnju neobnovljivih izvora energije, što kao
posljedicu ima i veće zagađenje i emisiju CO2. Lokalno ulovljena riba zdravija
je za nas i za naše more jer je svježija, dok je riba kupljena u supermarketima
uhvaćena masovnim ribolovom i vjerovatno uvezena iz neke udaljene države.
O važnosti reciklaže i pravilnog odlaganja otpada već smo pisali nekoliko puta. Reciklaža i odgovorno rukovanje otpadom sprječiti će njegovo prodiranje u prirodu, kopnenu i morsku. Također, izbjegavajte korištenje štetnih kemikalija u svom kućanstvu da bi očuvali svoje zdravlje, zdravlje svojih bližnjih i čistoću okoliša.
Kada budete odlazili na plažu, svakako obratite pažnju na to koju kremu za sunčanje koristite te pokušajte izabrati onu koja koristi mineralne UV filtere i ne sadrži mikroplastiku. Proizvodi za zaštitu od sunca Biosolis imaju upravo takve kvalitete, koje ih čine pravim izborom za Vas ukoliko tražite pouzdanu zaštitu od štetnog utjecaja sunca koja neće štetiti ni moru ni vašoj koži.
Izvori:
