Kakav utjecaj na okoliš ima sadržaj vašeg ormara?

16.5.2022.

Svaka osoba ima svoje preference u pogledu stila oblačenja, ali ono što je većini zajedničko jest fast fashion – moderan način proizvodnje odjeće koji okolišu i našem zdravlju radi veliku štetu.

Odjeća koju nosimo odražava dio našeg identiteta, karaktera i životnih navika – to je u današnje vrijeme opće poznato i prihvaćeno kao normalno. Kako se čovjek po prirodi želi uklopiti u zajednicu, ali opet na neki način istaknuti i pokazati da nije baš kao svatko drugi, često se događa da nam naša odjeća postane i previše važna. Ovdje ulazi fast fashion, moderan „izum" brze proizvodnje odjeće i koja prati trendove i dostupna je po pristupačnim cijenama. 

Fast Fashion – brzi zagađivači
Fast fashion proizvođači u prosjeku proizvedu 52 kolekcije godišnje, dok je prije dvadesetak godina bilo normalno da postoje samo dvije kolekcije, ljetna i zimska. Također, gledajući u postotcima, danas se proizvodi 400% više odjeće nego što je to bio slučaj prije 20 godina. Odjeća ovakvih brendova i proizvođača nerijetko je manje kvalitete (brzo izblijedi boja, izgubi oblik, materijal se istroši, izvuku se konci...), a s obzirom na čestu promjenu kolekcija i trendova, potencira prekomjernu kupovinu i potrošnju. Posljedično se odjeća u našim ormarima nakuplja, te velik broj komada završi kao otpad.
Nažalost, fast fashion je nezdrav izbor iz mnogo razloga. Za početak, dokazano je kako je ova industrija drugi najveći zagađivač na svijetu, zbog velikih emisija ugljika te generira značajne količine otpadnih voda koje završavaju u rijekama i morima. Otpadne vode nastaju pri proizvodnji neprirodnih materijala i bojanju odjeće, a posljedično se oštećuje podvodni život u rijekama i morima, ali i zemlja na kojoj ljudi uzgajaju hranu, te su direktno ugroženi i ljudi koji tu vodu koriste za piće. 

Odjeća od umjetnih, sintetičkih materijala nije biorazgradiva te, ukoliko završi na otpadu, biti će ondje vrlo dugo i u procesu razgradnje otpuštati čestice plastike. Većina danas proizvedene odjeće radi se upravo od sintetičkih materijala (72%), a kemikalije koje se koriste/nastaju tijekom proizvodnje štetne su za zrak, vodu, zemlju i zdravlje ljudi koji sudjeluju u proizvodnji, ali i onih koji tu odjeću nose. Nadalje, mikro čestice plastike se otpuštaju pri pranju ovih materijala na temperaturi višoj od 30 stupnjeva, stoga kroz vodu one završavaju u prirodi. 

Second hand trgovine
Second hand podrazumijeva kupovinu već prije nošene odjeće, koja je nekad starija i od 20 godina. Postoji predrasuda koja se veže uz ovakvu odjeću, zbog koje je većini nezamislivo nositi već prije nošenu odjeću, a to je da je odjeća iz second hand trgovina prljava i neoprana. Ali samo razmislite, koliko ste puta ušli u trgovinu s novom odjećom, isprobali neki komad i zatim ga vratili na policu? I koliko je ljudi to učinilo prije vas?

Second hand trgovine pružaju izbor kvalitetne, očuvane odjeće koja je preživjela mnogo godina u nečijem ormaru i vlasništvu, stoga to već dovoljno govori o kvaliteti. Također, ne morate se bojati hoćete li biti originalni – gotovo je nemoguće pronaći dva jednaka komada odjeće! I najbolje od svega, ova odjeća često je pristupačnija čak i od fast fashion brendova. 
Naši odabiri u kupovini predstavljaju kojem proizvođaču ćemo pokazati da nam se dopada njegov način proizvodnje i plasiranja proizvoda, te time dajemo potičemo daljnje poslovanje. Odabirom second hand trgovina (bilo fizičkih trgovina ili online) biramo održivu modu, prenamjenu i ponovnu upotrebu starih (ali očuvanih) komada odjeće, a odbijamo sudjelovati u brzoj i nekvalitetnoj proizvodnji koja zagađuje okoliš i gleda samo na profit.
 
Proljetno čišćenje ormara
Na spomen proljetnog čišćenja većina će pomisliti na čišćenje doma, ali obavezan dio čišćenja doma bi svakako trebalo biti i preslagivanje ormara. Pospremiti zimsku odjeću na zimski san i staviti na njeno mjesto šarenu i laganu ljetnu odjeću pruža posebno zadovoljstvo. Dok to radite, pokušajte razmisliti o svakom odjevnom predmetu kojega imate: za svaki kojega imate već neko vrijeme, a ne možete se sjetiti kada ste ga zadnji put odjenuli, bolje je da ga ni nemate u ormaru. Takve predmete možete donirati, prodati ili pokloniti/posuditi nekome za koga znate da bi ga usrećio. Možete čak i prenamijeniti – važno je samo da ne završi u smeću.

Nadalje, odjeća koja se čini uništenom tj. ima oštećenja na nekim mjestima, može biti reciklirana ili prenamijenjena. Možete reciklirati odjeću na način da ju odnesete u trgovine koje pružaju tu opciju ili u za to namijenjene kontejnere. Pokušajte prije toga razmisliti ako možete oštećen odjevni predmet prenamijeniti – možda može postati iz dugih hlača u kratke, iz majice u krpu za pranje prozora ili brisanje prašine, ili može postati dijelom nekog kreativnog projekta. 
 
Pri svakoj kupovini razmislite koliko ste sigurni da vam taj odjevni predmet zaista treba i možete li garantirati da ćete ga nositi redovito. Impulzivna kupovina dovodi do prekomjerne potrošnje novaca, nakupljanja odjeće u ormaru i doprinosi zagađenju okoliša. Ovog pravila trebalo bi se držati bilo da kupujete u konvencionalnim trgovinama ili second hand trgovinama – umjerenost bi vas trebala navoditi. 
Također, osvješten shopping podrazumijeva i racionalno razmišljanje o materijalima koji se koriste i načinu proizvodnje. Pokušajte tražiti odjevne predmete od prirodnih materijala, proizvedene u EU (manje zagađenje zbog transporta i načina proizvodnje) i nemojte kupovati predmet za koji možete pretpostaviti da je loše kvalitete. Kupujte odjevne predmete koje ćete nositi dulje vrijeme, ili ga moći donirati/treciklirati/prenamijeniti kada ga više ne budete mogli obući.
 
Naše svakodnevne odluke su ono što oblikuje svijet u kojem živimo. Prije 15, 20 godina bilo je gotovo nemoguće pronaći organsku hranu na policama trgovina, dok danas postoji velik broj ovlaštenih trgovina s organskim proizvodima, a isti su dostupni i u konvencionalnim supermarketima. Ukoliko se bude povećavao broj ljudi koji kupuju u second handu (ili na bilo koji drugi održiv način), nema razloga zašto se sličan scenarij ne bi ponovio i u ovoj industriji. 

Izvori:
  • https://sensa.story.hr/Dobar-zivot/Moda/a16397/4-razloga-zasto-je-dobro-kupovati-second-hand-garderobu.html
  • https://www.cromoda.com/3-razloga-zasto-kupovati-u-second-hand-ducanima
  • https://www.srednja.hr/svastara/vrijeme-promjene-evo-zasto-biste-odjecu-trebali-kupovati-second-hand-ducanima/
  • https://www.sustainyourstyle.org/en/whats-wrong-with-the-fashion-industry
  • https://www.indiaspend.com/earthcheck/climate-change-how-fast-fashion-hurts-the-environment-793662
  • https://jolie.hr/moda/streetstyle-moda/8-savjeta-za-konkretno-proljetno-ciscenje-ormara-i-reduk/
  • https://humananova.org/proljetno-ciscenje-ormara-kako-i-zasto/
  • https://www.adweek.com/brand-marketing/new-study-from-thredup-shows-secondhand-clothing-is-displacing-fast-fashion/

Kako su povezani Božić i zimski solsticij?

Kako su povezani Božić i zimski solsticij?

Zima donosi posebnu magiju sa sobom, a dva važna datuma koja označavaju početak ove sezone su zimski solsticij i Božić. Iako je zimski solsticij astronomski događaj, a Božić vjerski i kulturni praznik, postoji nekoliko zanimljivih veza između njih, te ih možemo povezivati kroz simbole i tradicije. U
Mindful eating: Kako uživati u hrani bez osjećaja krivnje tijekom blagdana

Mindful eating: Kako uživati u hrani bez osjećaja krivnje tijekom blagdana

Blagdani su po mnogočemu magični, ali jedna se činjenica ipak mora priznati: ovo je doba kada se puno kuha, peče i jede. Kako izbjeći prejedanje, a pritom se u potpunosti prepustiti uživanju? Ključ je 'mindful eating' – svjesnom jedenju koje nas uči da ponovno uživamo u hrani na zdrav način, bez str
Pripremite sami svoje blagdanske mješavine začina

Pripremite sami svoje blagdanske mješavine začina

Blagdanski začini imaju nevjerojatnu sposobnost da probude sjećanja, stvaraju ugodu i unesu toplinu u naše domove. Mnogi od tih začina koriste se stoljećima – ne samo zbog okusa već i zbog svojih ljekovitih svojstava. U nastavku ćemo istražiti kako su neke od popularnih mješavina začina nastale, gdj

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više