Možda se sjećate sa jednih među prvim satovima biologije, gdje se diskutira podjela na biljke i životinje, a gljive zauzimaju zasebnu skupinu. Naime, one su statične i ne pokazuju karakteristike životinja, za postojanje i „fotosintezu" koriste kisik iz zraka, dok biljke koriste ugljični dioksid i sunce. Gljive, upravo suprotno biljkama, rastu većinom na vlažnim i mračnijim područjima te često parazitiraju na deblima i panjevima, rastu u podnožju stabala ili u nakupini otpalog lišća na tlu.
Nadalje, gljive imaju sposobnost razgradnje umrlih šumskih organizama, poput stabala i životinja te time čine prekretnicu u krugu života. Bez njih, većina bi umrlih organizama ostalo nerazgrađeno. Zanimljivo, zar ne?
Ukoliko mislite da je ovo već bilo zanimljivo, tek ćete ostati začuđeni. U nastavku smo podijelili današnji tekst na nekoliko kategorija kojima ćemo pokušati pokriti sve najvažnije aspekte gljiva kao prehrambenih i ljekovitih namirnica.
Gljive kao dio tradicije
Korištenje gljiva zbog njihovih ljekovitih svojstava započelo je na dalekom nam istoku, na područjima Kine i Japana još prije 2 tisuće godina (prema najstarijim zapisima). Tradicionalna kineska i japanska medicina koristile su upravo gljive za izliječenje učestalih bolesti, poput migrena, bolova u predjelu trbuha, prehlada i sličnih oboljenja, ali i za smanjivanje bolova kod ozbiljnijih bolesti. Najčešće je ovakav tip liječenja bio popraćen nekakvim oblikom rituala, jer se smatralo kako ljudski duh također mora biti zdrav da bi tijelo bilo zdravo.
Vrsta gljiva ima nekoliko tisuća, a vijest o njihovoj ljekovitosti i nutritivnoj vrijednosti proširila se cijelim svijetom brzinom munje te su danas postale vrlo popularna namirnica. Odlazak u gljivarenje je (barem na našim područjima) postao dio tradicije krajem ljeta i početkom jeseni, kada počnu opadati temperature i kiše postanu učestalije.
Otrovne i jestive gljive – informacije od životne važnosti
Poznato je oko 350 vrsta jestivih gljiva, od kojih velik broj raste i na našim područjima. Jestive gljive odlikuje nizak udio kalorija, a visok udio vitamina D i B skupine, minerala, vlakana i proteina. Neke od najpoznatijih na našim područjima i tržištu su:
Vrganj – aromatična gljiva širokog, tamnije ili svjetlije smeđeg klobuka i s debeljuškastim stručkom. Vrganja postoji nekoliko podvrsta, a najpoznatiji na našem tržištu je upravo onaj s tamnijim klobukom. Bere se u doba od svibnja do listopada, te je vrlo pogodan za sušenje jer čak i u sušenom obliku zadržava svoju poznatu aromu i nutritivnu vrijednost. Iznimno je bogat proteinima, vitaminima B skupine i mineralima kalijem, kalcijem i željezom.
Bukovača – kao što i samo ime govori, ova gljivica raste na deblima bukve, jablana i vrbe, a može se brati u jesen i zimu. Ona je mekše strukture od vrganja i raste u skupinama, a boja joj varira od bjelkaste do svjetlo smeđe. Bukovača je poznata po svojim antioksidativnim i antibakterijskim svojstvima, ali sadrži i značajne količine vitamina B skupine. Upravo iz ovih razloga može se smatrati dobrom podrškom imunitetu (što nam je zimi posebice potrebno), služi organizmu u borbi sa oksidativnim stresom i može pomoći sniziti loš kolesterol. Smatra se ljekovitom gljivom.
Šampinjoni – definitivno najpopularnija gljiva na našem tržištu, što zbog mekane i fine teksture a što zbog ugodnog i blagog okusa. Njih možemo pronaći u smeđoj i bijeloj boji, relativno su maleni i kratkog stručka. Oni su vrlo zasitni zahvaljujući velikoj količini proteina i vlakana koje sadrže, te su samim time dobri za poboljšanje probave. Također ih odlikuje dobra opskrbljenost vitaminom D i antioksidansima. Mogu se jesti svježi ili konzervirani.
Ipak, većinski dio poznatih vrsta gljiva zauzimaju otrovne gljive. Njih odlikuje sadržaj spojeva koji u ljudskom organizmu izazivaju svojevrstan kaos te su za nas toksične, a simptomi mogu biti blagi (npr. grčevi u trbuhu), teži poput povraćanja i haluciniranja, dok su neke vrste čak i smrtonosne. Pri odlasku u gljivarenje trebate biti 100% sigurni kako je gljiva jestiva, u suprotnom ih nemojte brati. Najpoznatije otrovne gljive naših šuma su crvena muhara, zelena pupavka i „zle blizanke" sunčanica i vrganja.
Pri odlasku na gljivarenje moramo se čuvati i
sunca, iako smo ušli u period učestalih kiša i oblačnog vremena. Sa suncem opreza nikad dosta, stoga kod branja gljiva imajte na umu kako bi i dalje trebali na izložene dijelove tijela nanositi kremu za sunčanje. U našem web shopu možete pronaći
Biosolis proizvode za zaštitu od sunca, a za ovakve prigode preporučamo zaštitnu kremu s niskim faktorom, koja neće ostavljati miris i tragove masnoće na koži.
Ljekovite gljive
Kao što smo već spomenuli, velik broj gljiva već se dugo koristi u svrhu liječenja ili za jačanje imuniteta. Neke od bolesti i stanja na koja aktivni spojevi gljiva mogu imati pozitivan utjecaj su problemi s probavom, slab imunitet, anemija (slabokrvnost), migrene i glavobolje, problemi sa spavanjem ili koncentracijom, a za neke se čak i debatira kako mogu imati anti-tumorska svojstva.
Naime, neke od gljiva koje se redovito koriste u japanskoj prehrani i medicini su reishi, lavlja griva, shiitake i bukovača. O bukovači smo već nešto napisali, a među ostalim ljekovitim gljivama još jedna koju možemo pronaći na našem tržištu je i shiitake gljiva. Ostale ljekovite gljive mogu se pronaći u obliku praha ili enzima, čija je ljekovitost intenzivnija te je potrebna manja količina za postizanje efekta.
Shiitake gljiva se često naziva eliksirom života, a sadrži velike količine vitamina B skupine, vlakana i mnogih minerala. Dobra je potpora jakom imunitetu, može smanjiti osjećaj umora i iscrpljenosti i potaknuti pravilno funkcioniranje živčanog i mišićnog sustava.
Izvori:
- https://zastita-prirode.hr/clanci/gljive-i-sve-sto-trebamo-znati-o-njima/
- https://www.plivazdravlje.hr/centar/prehrana/namirnica/17/Gljive.html
- https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/hrana-i-pice/najskuplje-gljive-na-svijetu---683462.html
- https://gymbeam.hr/blog/koji-su-ucinci-reishija-bukovaca-i-drugih-ljekovitih-gljiva/
- https://www.sensilab.hr/news/pusti-gljive-neka-%C5%BEive
