Zašto svaki dan vježbati mindfulness?

Mindfulness, kako samo ime govori, znači biti svjestan u trenutku. U prijevodu se na hrvatskom ova tehnika meditacije prevodi kao usredotočena svjesnost, a značenje je jednostavno – osvjestiti i proživjeti našu trenutnu okolinu i emocije, ali ne na njih reagirati. 

Mindfulness nije samo meditativna tehnika, već se po tom uzoru razvio i psihoterapijski pristup, gdje se vježbama usredotočene svjesnosti može pomoći osobama koje pate od depresije, tjeskobe i epizoda panike. Terapija uključuje niz kraćih vježbi i dokazano je znanstvenim istraživanjem da se svakodnevnom primjenom tih tehnika, kroz period od 8 tjedana, mogu znatno smanjiti simptomi navedenih stanja. Ipak, primjenjivanje u svrhu psihoterapije odvaja se od religije i duhovnosti, i potrebno je stručno mišljenje i vodstvo u slučaju korištenja mindfulness vježbi za olakšanje tih simptoma.

Tehnika koja nas uči da se usredotočimo na ono što je upravo sada tu pomaže kod svakodnevne tjeskobe uzrokovane brigom o onome što je bilo ili što će biti. Upravo zato je preporučljiva svima, jer ne postoji osoba koja se baš nikada nije osjećala zabrinutom, ili kao da je um pretrpan negativnim mislima. Mindfulness neće prouzročiti da nam se um isprazni od misli, već da naučimo sve misli i emocije sagledavati samo kao promatrači.

Mindfulness proizlazi iz starih religija, ponajviše budizma, ali se dosada razvio kao pristup koji može pomoći modernom čovjeku da se lakše nosi sa svakodnevnim stresom, a bez religijske poveznice.

Meditacija se toliko često spominje zadnjih godina da se uz nju već vežu neke predrasude. Najčešće generalno usvojeno mišljenje je da se ona izvodi isključivo u sjedećoj poziciji prekriženih nogu i zatvorenih očiju, uz svijeću i umirujuću glazbu u pozadini. Naravno, to je jedan oblik meditacije, koji može biti koristan ljudima koji u tome uživaju, ali ljepota je mindfulness meditacije ta da je vrlo prilagodljiva pojedincu. 

Prvo, moramo naučiti razlikovati vrste mindfulness meditacije. Ona se dijeli na fokusiranu svjesnost (koncentraciju) i otvorenost uma. Uvijek je preporučljivo započeti s koncentracijom.

Odredite vrijeme koje možete izdvojiti svaki dan da bi ovo vježbali, idealno bi bilo barem 20-30 minuta dnevno. Isto tako, odaberite mjesto gdje se osjećate ugodno i sigurno, i poželjno je da (bar za početak) budete sami.

Fokusirana svjesnost uči nas da svoje lutajuće misli vratimo ondje gdje ih želimo. Odaberite nešto na što ćete svjesno usmjeravati svoju pažnju, i uvijek vraćajte pažnju na odabrani element kada misli krenu lutati. Pripremite se na to da vam um nikada neće biti prazan, i da će misli bježati na sve strane – ljudska priroda je takva i to nije ništa loše. Nemojte lutanje misli smatrati neuspjehom, kao ni činjenicu da će vam u početku vjerojatno biti teško ostati usredotočenima. Umjesto osjećaja krivnje i neuspjeha, osjećajte se ponosno i zahvalno svaki puta kada uspijete vratiti koncentraciju na npr. plamen svijeće, sat na zidu ili vaše disanje. Pozitivna motivacija je ono što omogućava uspjeh i dosljednost. 

Otvorenost uma dolazi nakon što smo barem djelomično svladali usredotočenost. Razlog je što usredotočenost omogućuje da nas misli sve manje ometaju u onome što želimo postići, a to je preduvjet za uspjeh. Otvorenost uma znači dozvoljavanje svim mislima, emocijama i utjecajima vanjske okoline da uđu u naš prostor, ali da na njih ne reagiramo – već ih promatramo iz trećeg lica. 

Pozitivni utjecaji mindfulnessa

Svjesno koncentriranje na neki odabrani element u našoj okolini uči nas kontroli, a otvorenost uma prihvaćanju. Ovakva djelomična kontrola može nam pomoći kod osvješćivanja neproduktivnih i štetnih misli, i preusmjeravanja na nešto drugo, čime smanjujemo njihov negativan utjecaj. Kada govorimo o prihvaćanju, ono ima mnoge pozitivne utjecaje: