Jedan od ključnih razloga zašto se ljudi okreću
ekološkoj hrani je briga za vlastito zdravlje. Svjesnost o utjecaju pesticida, herbicida i drugih
kemikalija prisutnih u konvencionalno uzgojenoj hrani na ljudsko zdravlje potiče ljude da preispitaju svoje prehrambene navike i traže zdravije alternative.
Ekološka hrana pruža osjećaj sigurnosti jer je uzgojena
bez upotrebe štetnih kemikalija, što potrošačima omogućuje da uživaju u hrani bez brige za potencijalne negativne učinke.
Osim toga, sve veći broj ljudi prepoznaje važnost očuvanja okoliša i želi doprinijeti smanjenju negativnog utjecaja ljudskih aktivnosti na prirodu. Ekološka poljoprivreda koristi prakse koje podržavaju očuvanje tla, vode, zraka i biološke raznolikosti. Ovi ekološki prihvatljivi načini uzgoja hrane smanjuju zagađenje okoliša i čuvaju prirodne resurse za buduće generacije.
Uz sve ove razloge, rastući trend prema ekološkoj hrani odražava i promjenu u vrijednostima potrošača. Više ljudi sada cijeni kvalitetu, transparentnost i etičke aspekte proizvodnje hrane, te su spremni platiti više za proizvode koji odražavaju ove vrijednosti. Ovo pokazuje sve veću svijest potrošača o povezanosti između njihovih prehrambenih izbora i šireg utjecaja na društvo i okoliš.
U slučaju minerala, istraživanja pokazuju da ekološka hrana ima (najčešće) veće koncentracije željeza, magnezija i cinka. Jedna je studija također otkrila da su organski plodovi imali značajno viši sadržaj minerala poput fosfora i magnezija u usporedbi s konvencionalno uzgojenim plodovima.
Postoji nekoliko mogućih razloga za veće bogatstvo organskih namirnicama ovim mineralima:
- Prirodnije tlo: ekološki uzgoj koristi prirodne metode poput plodoređenja, komposta i organskog gnojiva za održavanje plodnosti tla. Takav pristup može rezultirati tlima bogatijim hranjivim tvarima, što biljkama omogućuje bolji pristup esencijalnim mineralima.
- Izbjegavanje pesticida: u ekološkom se uzgoju izbjegava upotreba sintetičkih pesticida i herbicida. Ovi kemikalije mogu imati negativan utjecaj na biljke i tlo, dok ekološki pristup omogućuje biljkama da se razvijaju u prirodnijem okruženju, bez štetnih kemikalija.
- Obrambeni mehanizmi biljke - istraživanja su pokazala da ekološki uzgoj često potiče biljke da proizvode veće količine antioksidansa kao obrambeni mehanizam protiv stresa i bolesti. Stoga, odabir organski uzgojenih namirnica može pružiti veću nutritivnu vrijednost i doprinijeti boljoj prehrani i zdravlju.
Ovi rezultati sugeriraju da odabir ekološki uzgojene hrane može doprinijeti većoj nutritivnoj vrijednosti naše prehrane, pružajući nam više antioksidansa i esencijalnih minerala potrebnih za održavanje zdravlja.
Očuvanje okoliša
Ekološka poljoprivreda pridonosi očuvanju okoliša na mnogo načina, a ti učinci se protežu dalje od smanjene upotrebe kemikalija. Naime, glavni je cilj ekološke poljoprivrede upravo smanjiti utjecaj na okoliš i uznemiravanje prirodne ravnoteže.
Korištenje prirodnih metoda uzgoja, kao što su plodoređenje, kompostiranje i rotacija usjeva, ne samo da održava plodnost tla, već i poboljšava strukturu tla. To znači da je tlo sposobnije zadržavati vodu i hranjive tvari, smanjujući potrebu za navodnjavanjem i upotrebom umjetnih gnojiva. Tako se smanjuje i erozija tla, koja je ozbiljan problem u konvencionalnoj poljoprivredi.
Nadalje, činjenica da se u ekološkom uzgoju ne koriste kemikalije doprinose očuvanju voda, jer pesticidi i herbicidi na 'mali milijun' načina mogu završiti u pitkoj vodi, čime dolazi do drugih biljaka, ali i nas samih.
Umjesto kemijskih proizvoda, u ekološkom se uzgoju koriste prirodne metode za kontrolu štetnika, bolesti i korova. To može uključivati upotrebu prirodnih sredstava kao što su biljni ekstrakti, prirodni insekticidi ili fungicidi, te biološka kontrola štetnika putem uvođenja prirodnih predatora. Također se koriste agronomske prakse kao što su plodoređenje, rotacija usjeva i odabir sorti otpornih na bolesti kako bi se smanjila potreba za korištenjem kemikalija.
U neku ruku, ekološka poljoprivreda predstavlja
holistički pristup koji poštuje prirodne procese i cijeni dugoročno očuvanje okoliša. Ovaj pristup nije samo koristan za zdravlje ljudi, već i za očuvanje prirode i budućih generacija.
Ekološki ili prirodno?
Ekološki uzgoj funkcionira u skladu s određenim standardima koji zabranjuju upotrebu sintetičkih kemikalija i genetski modificiranih organizama te je glavni cilj očuvanje okoliša tj. uzgajati hranu na način koji ne remeti prirodnu ravnotežu. Ovaj pristup naglašava očuvanje prirodnih ekosustava, smanjenje zagađenja okoliša i podržavanje bioraznolikosti.
S druge strane, prirodno uzgojena hrana predstavlja izbor koji naglašava minimalnu intervenciju u procesu uzgoja, te se često percipira kao zdraviji izbor. Ona se uzgaja s manjom upotrebom sintetičkih kemikalija i umjetnih tvari, što može rezultirati namirnicama koje su bliže prirodnim uvjetima rasta.
Jedna od glavnih prednosti
prirodne hrane je njena autentičnost. Ova hrana dolazi iz okoliša koji se manje mijenja ljudskim intervencijama, što može rezultirati hranom koja je bliža svojem prirodnom stanju. To može pružiti potrošačima osjećaj povezanosti s prirodom i
povjerenja u hranu koju konzumiraju.
Neke od glavnih razlika između ove dvije vrste uzgoja su:
Ekološki uzgoj hrane
- Stroga regulacija: Ekološka hrana proizvodi se prema strogim standardima koji zabranjuju upotrebu sintetičkih pesticida, herbicida i drugih kemikalija.
- Očuvanje okoliša: Ekološki uzgoj promiče održivost i očuvanje okoliša kroz upotrebu prirodnih metoda za kontrolu štetnika i bolesti te za očuvanje plodnosti tla.
- Zdravlje ljudi: Ova praksa uzgoja hrane smanjuje izloženost ljudi štetnim kemikalijama te potiče konzumaciju hrane s višim nutritivnim sadržajem.
Prirodni uzgoj hrane
- Minimalna intervencija: Prirodna hrana uzgaja se s minimalnom intervencijom, naglašavajući prirodne procese rasta i razvoja biljaka
- Autentičnost: Ovaj pristup uzgoju hrane naglašava autentičnost i povezanost s prirodom, što može rezultirati hranom koja je bliža svojem prirodnom stanju.
- Podrška lokalnim zajednicama: Uzgoj prirodne hrane često podržava lokalne zajednice i male farmere, pridonoseći jačanju lokalne ekonomije i očuvanju ruralnih područja.
Ključno je da potrošači budu informirani o razlikama između ova dva pristupa kako bi mogli donositi odluke koje odgovaraju njihovim potrebama i vrijednostima. Bez obzira na odabir, važno je podržati poljoprivredne prakse koje promiču zdravlje ljudi i očuvanje okoliša.
Izvori:
https://agricultureandfood.dk/danish-agriculture/organic-production/
https://www.fao.org/organicag/oa-faq/oa-faq1/en/
https://www.britannica.com/topic/organic-food
https://indianexpress.com/article/lifestyle/food-wine/natural-vs-organic-foods-luke-coutinho-8031913/
https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/nutrition-and-healthy-eating/in-depth/organic-food/art-20043880
https://naturespath.com/blogs/posts/the-difference-between-organic-and-natural
