Ubrzan tempo života kakvoga danas većina nas vodi uzrokuje stanje „kroničnog" stresa tj. većinu vremena smo pod stresom, ali smo se već toliko na to naviknuli da vjerovatno većina niti ne primjećuje kada se u ovom stanju nalazi. Stres kakav mi osjećamo danas gotovo svakodnevno je u doba prvog čovjeka bio uzrokovan situacijama opasnima po život npr. napad predatora. Ova činjenica dovoljno govori koliko je to zapravo intenzivan osjećaj i šok za cijeli organizam.
Ovakav način života može imati vrlo ozbiljne posljedice za zdravlje, od psihičkih stanja poput anksioznosti i depresije do fizičkih bolesti poput kardiovaskularnih, probavnih kroničnih bolesti... Tijelo i um direktno su povezani, stoga kada pati jedno patiti će i drugo. Upravo zato moramo raditi na tome da poboljšamo i psihičko i fizičko stanje kako bi naš organizam optimalno funkcionirao.
Tjelovježba je također svojevrstan stres za tijelo, ali je kontroliran i izazvan u trenutku kada mi to želimo. Na taj način pripremamo tijelo na stresne situacije i smanjuje se lučenje hormona kortizola (koji pomaže tijelu da se nosi sa stresom). Time ne samo da ćemo lakše i manje intenzivno osjećati stres, nego i sačuvati zdravlje nadbubrežne žlijezde koja se kod pretjeranog lučenja kortizola može pronaći u disbalansu.
Jeste li primijetili da kada ste pod stresom često se javljaju bol u vratu i ramenima i/ili glavobolja? Razlog tomu je što se stres na neki način nakuplja u mišićima vrata i ramena te ondje uzrokuje grčenje i ukočenost, a glavobolja dolazi kao posljedica oslabljenog krvotoka u ukočenim mišićima. Još neki neugodni simptomi koje stres može izazvati su nesanica, proljev i/ili zatvor, migrene, anksioznost...
Tjelovježba je prirodan lijek za sve tegobe uzrokovane prisutnošću stresa. Glavni razlog tome je što se tijekom treninga luče hormoni endorfin, serotonin i dopamin koji su zaduženi za cjelokupan bolji osjećaj u tijelu i bolje raspoloženje, što uvelike doprinosi dobroj kvaliteti života. Ona može uključivati samostalno treniranje kod kuće ili u teretani, trčanje u prirodi, ples, grupne treninge, planinarenje... Možete si odabrati opciju koja vam najviše odgovara, jer svatko od nas je drugačiji te nam ne odgovaraju svima iste stvari. Pronađite oblik tjelovježbe koji vam izaziva najveću ugodu i zadovoljstvo i koja će vam pomoći da skrenete misli s onoga što vam izaziva negativne emocije.
Kako sve tjelovježba može pomoći u borbi sa stresom?
- Poboljšava kvalitetu sna – lučenje prije navedenih hormona pomaže u regulaciji sna i poboljšanju njegove kvalitete, a također se i treningom kvalitetno umorimo pa nam je san „slađi".
- Podiže razinu energije – ubrzanje srčanog ritma tijekom tjelovježbe razbuđuje organizam i ubrzava krvotok, te se samim time kisik brže prenosi do stanica i osjećamo se energičnije i poletnije.
- Poboljšava pamćenje – navedeni hormoni također potiču stvaranje novih moždanih stanica.
- Podiže samopouzdanje – tijekom i nakon tjelovježbe osjećamo se energičnije i bolje. Sve navedeno podiže nam kvalitetu života, a sama činjenica da smo uspjeli pronaći motivacije i odradili trening čini čuda za našu sliku koju stvaramo o samima sebi.
- Umanjuje anksioznost i ublažuje simptome depresije – tjelovježba je vrijeme koje smo uzeli za sebe kako bi se fokusirali da učinimo nešto dobro za svoje psihofizičko zdravlje. To je također period u danu kada smo fokusirani samo na ono što radimo te na taj način pruža svojevrstan bijeg od svakodnevnih stresora. Trening ne mora nužno biti mučan, već ukoliko na njega gledamo kao na nešto dobro što činimo za sebe, anksioznost i blaža depresija umanjuju se dok se samopouzdanje i zadovoljstvo podižu.
Ukoliko niste dugo trenirali ili ste tek početnik, važno je postaviti realne ciljeve. Započnite s lakšim treninzima kao npr. 10 minuta laganog trčanja, 45 minuta dinamičnije šetnje ili 20 minuta lagane joge. Čim više i češće trenirate, od početnog laganog tempa ubrzo ćete uvidjeti kako je vaše tijelo spremno za lagano pojačavanje tempa. Bitno je ne forsirati tijelo i uvijek pratiti njegove znakove: ne ignorirati bol i ne se tjerati izvan granica svojih mogućnosti. Pokazatelj dobrog treninga nije znoj koji se sa nas cijedi već količina pozitivnog osjećaja kojim smo se napunili. Ukoliko se nakon sebi prilagođenog treninga osjećate dobro, znajte da ste napravili dobru stvar za sebe!
Joga (yoga)
Indijska tehnika stara preko 5000 godina čiji je cilj povezati meditaciju i tjelovježbu, pomoću čega možemo bolje upoznati svoje tijelo, ojačati ga i samim time opustiti um i naučiti kontrolirati svoje reakcije i emocije.
Ona je vrlo popularan način opuštanja poslovnih ljudi poput menađera, koji se bave stresnim poslovima i potreban im je bistar um kako bi mogli donositi odluke. Nju su također popularizirali i poznati (poput pjevača Stinga) koji govore kako im je joga pružila bijeg od svakodnevnih stresova sa kojima bi se suočavali.
Svakodnevni tj. konstantan stres dokazano oduzima godine života i narušava njegovu kvalitetu, dok ukoliko se naučimo opustiti i kontrolirati svoj život možemo provesti uživajući u malim stvarima i pronalazeći ono što nas zaista usrećuje. Stres je na neki način distrakcija koja nas odvaja od puta prema sreći i zadovoljstvu, pogotov ako su nam jedini životni ciljevi povezani s karijerom i materijalnim dobrobitima koji, ukoliko ih ne uspijemo postići, izazivaju osjećaj dubokog razočaranja i tuge. Nakon što se nađemo u stresnoj situaciji (npr. dok vozimo, kada se porječkamo sa kolegom na poslu...) naš organizam burno reagira lučenjem većih količina kortizola, nakon čega se najčešće osjećamo iscrpljeno i tijelo nas traži odmor.
Joga je skup vježbi u čijem je centru opuštanje mišića i pravilno disanje, koje zatim posljedično djeluje i na opuštanje uma. Ukoliko niste pobornik meditacija i sličnih praksi, samo izvođenje vježbi (asana) pomoći će da se već nakon prvog treninga osjećate opuštenije. Ona nas uči kako uspostaviti kontrolu između reakcija uma i tijela, ali i kako se zaustaviti i iskontrolirati prije negoli se aktivira burna reakcija tijela - koja je zapravo obrambeni sistem našeg organizma.
Redovito vježbanje joge (npr. 4 puta tjedno, 30-45 minuta prije spavanja) pridonijeti će mirnoći uma i tijela, poboljšati kvalitetu spavanja i razbistriti um.
Ukoliko vas zanima kako kvalitetnom prehranom do boljeg zdravlja, kliknite
ovdje. Izvori:
- https://zivim.gloria.hr/zivim/vjezbam/koju-ulogu-ima-vjezbanje-kada-govorimo-o-depresiji-stresu-energiji-i-samopostovanju-10123597
- https://hrcak.srce.hr/157097
- https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/utjecaj-tjelesnog-vjezbanja-na-mentalno-zdravlje-i-psihu
- https://blog.sport-moda.hr/vise-vjezbe-manje-stresa-se-rijesiti-stresa-vjezbanjem/
- https://www.centarzdravlja.hr/zanimljivosti/tjelovjezba-u-borbi-protiv-stresa/
- https://medical-yoga.com/jogom-protiv-stresa/
- https://zivim.gloria.hr/zivim/vjezbam/jogom-protiv-stresa-relaksirajte-se-i-otpustite-stres-i-napetost-u-samo-tri-minute-9073256
