Što je celijaklija, a što bolest štitnjače?
Celijaklija ili glutenska enteropatija nasljedna je imunološka bolest koju karakterizira intolerancija na gluten i otkriva se kod sve većeg broja ljudi. Gluten je bjelančevinasta komponenta koja se nalazi u pšenici, brašnu, raži, ječmu i zobi. Osobe koje pate od celijaklije u opasnosti su od trajnog oštećenja sluznice tankog crijeva, što može dovesti do komplikacija.
Štitnjača je žlijezda koja je zadužena za proizvodnju nekoliko vrlo važnih hormona koji održavaju normalan ritam funkcioniranja organizma. U slučaju da štitnjača proizvodi premalo hormona, rad cijelog metabolizma se usporava i obrnuto.
Kada se javljaju i kako dijagnosticirati?
Celijaklija se najčešće otkriva kod djece u periodu između 6. mjeseci do 2. godine života, iako nije isključivo da se pojavi i u drugoj životnoj dobi. Neki od najčešćih simptoma celijaklije su: kronična dijareja, gubitak ili dobivanje kilograma, gubitak teka, nadutost, pojava osipa,… Ovi simptomi mogu biti posljedica i mnogih drugih bolesti, stoga je jedini način za potvrditi dijagnozu odlazak liječniku.
Hashimotov sindrom javlja se češće kod žena i mogućnost razvitka ovog sindroma raste s godinama. Karakterizira ga (najčešće) usporen rad štitnjače čijih hormona zatim u tijelu nedostaje i usporava se cijeli organizam. Neki od simptoma su umor, konstipacija, temperaturna preosjetljivost, nagli porast kilaže i slično. Bolest je neizlječiva i također mora biti potvrđena od strane liječnika.
Povezanost celijaklije i bolesti štitnjače
Istraživanja su pokazala da se celijaklija vrlo često javlja udružena i sa drugim bolestima. Najčešće od nje obole osobe koje već boluju od dijabetesa tipa 1 i 2, autoimune bolesti štitnjače, hepatitisa… Dokazano je da celijakija kao autoimuna bolest može biti okidač za neke druge autoimune bolesti, poput Hashimotovog sindroma kojeg karakterizira smanjena mogućnost štitnjače za proizvodnju hormona.
Odnos glutena i štitnjače
Molekularna struktura jedne komponente glutena i molekularna struktura proteina štitnjače vrlo su slične. Kada kod pacijenata koji boluju od celijaklije glutenska komponenta dospije u krvotok, imunosni sustav počinje stvarati antitijela koja će djelovati protiv nje, ali i protiv svih sličnih struktura. Upravo na taj način antitijela uništavaju i zdravo tkivo štitaste žlijezde. Kada antitijela unište tkivo štitaste žlijezde ona prestaje ili počinje smanjeno proizvoditi hormone, koji zatim padaju ispod optimalne razine. Ovdje se počinje događati hipotireoza ili čak može doći do pojave Hashimotovog sindroma.
Vrlo je važno obavljati redovite sistematske preglede. S obzirom da je pojava bolesti štitnjače češća kod žena i brže se otkrije nego celijakija, ukoliko primjetimo neke od simptoma bolesti crijeva ili usporenog rada štitnjače važno je savjetovati se sa svojim liječnikom kako bi se na vrijeme moglo reagirati i spriječiti trajne posljedice.
Više o tome
kako se nositi sa dijagnozom celijakije, pročitajte
ovdje.
Izvori:
- https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/9516/Celijakija-bolest-brojnih-lica.html
- https://www.savjetifarmaceuta.com/savjetifarmaceuta.com/2017/11/29/uticaj-glutena-na-autoimune-bolesti-stitne-zlijezde/
- https://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/preventiva/stitnjaca-sve-sto-trebate-znati-o-zlijezdi-koja-upravlja-proizvodnjom-vase-energije/
- https://zdravarica.com/celijaklija-simptomi-dijagnoza-i-lijecenje/
- https://poliklinika-mazalin.hr/blog/sto-je-hashimotov-sindrom/