Sirova ili obrađena hrana – što je „bolje“?

28.2.2022.

Čemu zapravo služi kuhanje, koji je najbolji način konzumacije namirnica i što je pokret zvan sirovojelstvo?

Kuhanje hrane duga je tradicija te se većina naših konvencionalnih obroka na neki način termički obrađuje. S porastom popularnosti vegetarijanstva i veganstva, rodili su se i mnogi drugi pokreti među kojima je i sirovojelstvo – prehrana bazirana na sirovoj hrani tj. konzumacija namirnica bez termičke obrade.

Kuhanjem se namirnice izlažu visokim temperaturama koje imaju razne utjecaje na njihovu molekularnu strukturu: proteini koaguliraju, vitamini topivi u vodi i masne kiseline nestaju, bakterije se uništavaju i neki antioksidansi se aktiviraju. Ovisno o sastavu namirnice, njen sastav će se promijeniti kuhanjem u vodi, na bolje ili na gore za naše zdravlje.

Današnji blog podijelili smo u dvije kategorije: činjenice o kuhanoj hrani i činjenice o sirovoj hrani, a zaključak o tome koji način prehrane je „bolji" prepuštamo vama

Što je zapravo kuhanje?

Procesom kuhanja se smatra izlaganje namirnica temperaturama iznad 47 stupnjeva, što je ujedno i temperatura pri kojoj se neki važni enzimi u hrani deaktiviraju. Enzimi su svojevrsni živi spojevi za koje se smatra da daju životnu energiju hrani i jačaju imunološki sustav. Oni sudjeluju u aktivaciji probave i pretvaranju hrane u energiju, te s unosom hrane koja ne sadrži potrebne enzime opterećujemo svoj probavni sustav i on mora proizvoditi vlastite enzime kako bi se hrana probavila. Ipak, kuhanjem se ne uništavaju baš svi enzimi, a i kuhana hrana se zbog drugih svojih svojstava smatra lakše probavljivom.

Utjecaj kuhanja na kvalitetu namirnica
Probava započinje u ustima, a žvakanje kuhane hrane je lakše nego u slučaju sirovih namirnica. Osim toga, kuhanjem se hrana već djelomično obradi i unište se vanjski patogeni koji mogu narušiti zdravlje probavnog sustava i cijelokupnog organizma. Također, s obzirom da je probavljanje hrane olakšano, probavni sustav može efikasnije aprosbirati nutrijente.

Kuhanjem mesa, ribe i termičkom obradom mliječnih proizvoda uništavaju se bakterije koje su štetne za ljudsko zdravlje (kao npr. salmonela), dok s druge strane kuhanje povrća također uništava neke njegove nutrijente, ali na štetu. Vitamini C i B skupine su topivi u vodi i osjetljivi na visoke temperature te što se dulje kuhaju to se veći njihov postotak izgubi iz namirnice. Vitamini D, K i E nisu osjetljivi na termičku obradu. Osim vitamina, kuhanjem se mogu uništiti i probiotici u hrani – živi organizmi koji podupiru normalan rad probave.

Kako bi se izbjegao gubitak dragocijenih vitamina, umjesto prokuhavanja u vodi hrana se može obrađivati kuhanjem na pari ili pečenjem.

S druge strane, kuhanje pojačava oslobađanje nekih antioksidansa (npr. betakarotena i likopena). Oni štite organizam od oksidacije slobodnih radikala, što može imati kancerogeno djelovanje i uzrokovati disbalans u cijelom organizmu. Kuhanjem rajčica, brokule, tikvice i mrkve smanjuje se udio vitamina C u tim namirnicama, ali se jednako toliko povećava postotak antioksidansa. Rajčica, krumpir i mrkva samo su neki od primjera povrća koje je zdravije konzumirati kuhano (termički obrađeno) nego sirovo, a pogotovo u slučaju krumpira koji je sirov neprobavljiv.

Kuhanjem žitarica i mesa pružamo organizmu više iskoristivih kalorija, koje su najpotrebnije za optimalno funkcioniranje mozga koji za svoje procese troši puno kalorija.

Kupovna hrana

Termička obrada kod proizvodnje kupovnih namirnica iz trgovina (npr. gotova jela) najčešće koristi velike količine šećera, soli i zasićenih masti kako bi se hrani pojačao okus i produljio rok trajanja. Rafinirani šećer (uz soli i masti) narušavaju crijevnu mikrofloru i uzrokuju razne probleme u probavnom sustavu (nadutost, grčevi, proljev, zatvor) i posljedično oslabljuju imunitet zbog smanjene mogućnosti probavnog sustava da apsorbira nutrijente. Ovakva hrana može imati negativne posljedice na organizam u obliku razvoja raznih upalnih procesa i neoptimalnog stanja kardiovaskularnog sustava.

U slučaju mliječnih proizvoda, sirove (nepasterizirane) proizvode sigurno je konzumirati samo ukoliko dolaze iz povjerljivih izvora i možemo biti sigurni kako neće imati štetne posljedice na naše zdravlje. U mliječnim proizvodima se također znaju nastaniti štetne bakterije koje mogu biti opasne za zdravlje. Zato se npr. ne preporuča konzumacija sirovih jaja iz trgovine, ali u slučaju domaćih jaja je to čak i preporučljivo.

Sirovojelstvo

Ovaj tip prehrane zasnovan je na vjerovanju kako se kuhanjem uništava sve dobro u namirnicama te da se zdravlje čovjeka može pojačati i održati ukoliko se držimo konzumacije isključivo sirovih namirnica. Prehrana se može nazvati sirovojelstvom ukoliko je više od 70% namirnica koje jedemo konzumirano sirovo. Unutar ove prehrane se najčešće kombinira veganstvo (jedu se samo sirove namirnice biljnog podrijetla), ali postoje i oblici sirovojelstva gdje se konzumiraju sirovi mliječni proizvodi, jaja, riba i meso. Namirnice poput tjestenine, konzervirane hrane i dodatci prehrani su izbačeni.

Pobornici ovog tipa prehrane također vjeruju kako nam je priroda dala hranu i namirnice u obliku koji je za nas najbolji, ali i da je sirova hrana ujedno i „živa" hrana obogaćena svime što je potrebno ljudskom organizmu.

Ovaj tip prehrane zaista umanjuje rizik od nekih bolesti, a još neki benefiti primijećeni kod redovite konzumacije sirovih namirnica su čišća koža, viša razina energije i bolja probava. Iako malo kontradiktorno, u samom početku mogući su problemi s nadutošću koji nestaju nakon što se organizam navikne na novi režim prehrane.

Sirova hrana sadrži neke patogene (bakterije) koje naš imunološki sustav pamti nakon što se nađe u doticaju, što ga „trenira" i priprema na ponovni susret sa istim bakterijama. Na taj način jačamo imunitet koji se kasnije brže i lakše izbori s bolešću. Ipak, ukoliko želimo jesti sirovu hranu, najbolje je konzumirati namirnice biljnog i organskog podrijetla (OPG, domaći uzgoj), kako bi izbjegli potencijalno opasne bakterije i ostatke pesticida. Svo voće i povrće mora se prije konzumacije oprati, posebice ono kupljeno u konvencionalnim trgovinama i supermarketima.

Namirnice i tehnike pripreme u sirovojelstvu

U namirnice koje se konzumiraju u većini oblika sirovojelstva su sirovo i sušeno voće i povrće, orašasti plodovi (i njihovi sirovi namazi), sjemenke, klice, biljna mlijeka, hladno prešana ulja, alge i fermentirana hrana.

Tehnike pripreme hrane mogu biti vrlo maštovite, s obzirom da kuhanje, parenje i pečenje hrane nije dozvoljeno. Za pripremu nekih žitarice koristi se namakanje (najčešće oko 24 sata) i uzgajanje klica od istih, sušenje voća i povrća u dehidratoru (ili na suncu), cijeđenje soka iz voća i povrća ili blendanje za umake i smoothie. Još jedan način pripreme je fermentacija ili djelomična obrada sirovih namirnica u kiselini (npr. limunska kiselina).

Tijekom fermentacije se namirnice (najčešće sirovo povrće) obogaćuju raznim bakterijama, što ovakvu hranu čini izuzetno zdravom zato jer se povećava njihova nutritivna vrijednost. Fermentirana hrana je također lakše probavljiva jer je bogata probiotičkim bakterijama i aktivnim enzimima, koji nastanjuju unutrašnjost crijeva i obavljaju proces probave.

Rawbite sirove energetske pločice

Sirove energetske pločice Rawbite u svojoj bazi imaju sušene datulje i indijske oraščiće, a izvanredni okusi ovih pločica osiguravaju razni dodaci poput ostalog usitnjenog sušenog voća (npr. grožđice), orašastih plodova (kikiriki, bademi...), kokosovo ulje, kakao, cimet... Pločice dolaze u 9 okusa i kombinacija ovih organski uzgojenih i sirovih sastojaka, a sve bez dodanih šećera, glutena i laktoze.

Raw bite energetske pločice izvor su dugotrajne energije koja se polako oslobađa, bez naglih skokova u razini šećera u krvi. Nizak glikemijski indeks i kvaliteta sastojaka u ovim pločicama razlog su zbog kojeg ih je danska vojska koristila kao međuobrok tijekom treninga, a njihova kvaliteta privukla je i mnoge poznate sportaše koji ih koriste prije, tijekom i poslije treninga (ovisno o aktivnosti).

Neovisno želite li isprobati sirovojelstvo, neki oblik veganstva/vegetarijanstva ili jednostavno želite krenuti u zdraviji životni stil, Rawbite savršeno odgovaraju svakom opisu i mogu ih konzumirati osobe svih dobnih skupina. Pružiti će vam stabilnu i dugotrajnu energiju, a nakon što ih pojedete osjećati ćete se lakše i poletnije. 

Izvori:

  • https://www.medicalnewstoday.com/articles/7381#video-how-to-start
  • https://www.healthline.com/nutrition/raw-food-vs-cooked-food#TOC_TITLE_HDR_9
  • https://foodandhealth.com/raw-vs-cooked-nutrient/
  • https://www.sitoireseto.com/sirova-ili-termicki-obradena-hrana-prednosti-i-mane-sta-dobijamo-a-sta-gubimo/
  • http://zdravakuhinja.com/li-sirova-hrana-zdrav-izbor/
  • https://tincturia.wordpress.com/2014/10/11/sirova-hrana-nasuprot-termicki-obradene-hrane/
  • https://sirovahrana.hr/index.php?q=pri%C4%8Damo-o-hrani/dobrobiti-fermentiranih-proizvoda.html
  • https://ordinacija.vecernji.hr/zdravi-tanjur/jedi-zdravo/sirova-hrana-najbolji-je-izvor-enzima-bez-kojih-ne-bismo-mogli-zivjeti/

Kako jesenske (ne)prilike utječu na našu kožu i čime možemo poboljšati zdravlje suhe i osjetljive kože

Kako jesenske (ne)prilike utječu na našu kožu i čime možemo poboljšati zdravlje suhe i osjetljive kože

S dolaskom jeseni, koža prolazi kroz razdoblje prilagodbe zbog promjene temperature, vlage i vjetra, što može izazvati različite probleme poput suhoće, iritacija i prištića. Niže temperature i oštriji vjetar oduzimaju koži vlagu, a boravak u grijanim prostorima dodatno pogoršava stanje, ostavljajući
Koje navike mogu 'ubrzati' pojavu dijabetesa?

Koje navike mogu 'ubrzati' pojavu dijabetesa?

Svjetski dan dijabetesa prilika je da osvijestimo ulogu prehrane, tjelovježbe, sna i mentalnog zdravlja u prevenciji ove bolesti. Dijabetes je metabolički poremećaj koji pogađa milijune ljudi širom svijeta, a nastaje kada tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne koristi pravilno.
Spavate li dovoljno? Otkrijte tajnu kvalitetnog sna!

Spavate li dovoljno? Otkrijte tajnu kvalitetnog sna!

U današnjem brzom ritmu života, san nekima postaje luksuz. No, kvalitetan san je temelj našeg zdravlja i dobrobiti. Kada dobro spavamo, osjećamo se odmorno, imamo više energije, bolje se koncentriramo i lakše se nosimo sa stresom. Ali kako znati spavamo li dovoljno i što možemo učiniti da poboljšamo

This website uses cookies to provide a better user experience and functionality. Find out more