Pravilna njega kože zimi

17.2.2022.

Zimski mjeseci donose mnoge radosti poput skijanja i sanjkanja, ali i mnoge izazove za naš organizam. Koža je naš najveći organ te zahtjeva redovitu i pravilnu njegu kako bi ostala zdrava. 

Zimi se vrijeme često mijenja i vrlo je moguć scenarij da u jednom tjednu imamo pljuskove, predivne sunčane dane, vjetar i snijeg. Ovakve promjene vremena ubrzavaju isušivanje kože i njeno pucanje, posebice one na rukama, licu i usnama koji su najizloženiji vanjskim utjecajima. 

Nadalje, nagle promjene temperature pri izlasku iz grijanog unutrašnjeg prostora na hladan zimski zrak predstavlja velik stres za kožu te se ona tada ubrzano suši. Još jedan krivac za isušivanje kože je činjenica da se u grijanim prostorima izlažemo vrlo suhom zraku koji izvlači vlagu iz kože. Obrambeni mehanizam organizma za zadržavanje topline zimi je sužavanje krvnih žila, što posljedično smanjuje cirkulaciju (protok krvi) u koži. 

Svima nam je poznat učinak toplog tuša ili kupke nakon napornog dana provedenog na hladnom zraku. Ipak, iako nam to ugrije organizam, vruća voda ima vrlo nepovoljan učinak na našu kožu. Vruća voda ima jednako stresan učinak na kožu kao i prethodno spomenute nagle promjene temperature, te izazivaju sušenje i remete izlučivanje masnoće iz lojnih žlijezda u koži.

Vanjska njega kože
Svi spomenuti vanjski utjecaji koji izazivaju sušenje kože mogu se modificirati kako bi njihov negativan utjecaj bio smanjen. Ukoliko se nalazite kod kuće u grijanim prostorijama, možete u svaku (ili bar onu u kojoj najviše boravite) staviti ovlaživač zraka. Također se pobrinite da u tijeku dana popijete dovoljno tekućine (vode ili nezaslađenog čaja), a to bi trebala biti količina od 2 do 2 i pol litre tekućine na dan.
Pri izlasku na hladnoću toplo se obucite i zaštitite ruke rukavicama, kosu (i tjeme) kapom i vrat šalom. Na taj način koža ostaje relativno topla i umanjuje se šok pri izlasku iz grijanih prostorija. 
Rutine njege kože
Uz dovoljan unos tekućine i ovlaživanje zraka, zimi je vrlo važna pravilna rutina njege kože raznim kremama i uljima. Najizloženiji dijelovi kože zimi su ruke, lice i usne, stoga na njihovu njegu moramo obratiti posebnu pažnju i truditi se koristiti kvalitetne i prirodne proizvode.

Ruke – one su zimi inače na udaru, a uz trenutnu pandemiju i njihovo često pranje i dezinficiranje, suhe ruke postale su dio svakodnevice većine. Također, tople vunene rukavice kojima ih zimi grijemo mogu iritirati kožu. Oprkrbite se kvalitetnom kremom za ruke i uvijek ju imajte uz sebe te ju redovito nanosite više puta na dan, a nakon pranja ruku nemojte sa vlažnim rukama odmah izići na hladan zrak. 

Usne – ispucale usne su još jedna normalna pojava zimi, posebice zato što kada su suhe svatko od nas refleksno poliže usne kako bi se navlažile. Ova radnja zimi ima potpuno suprotan utjecaj zato što vlažna koža lakše puca. Zato uvijek u svom džepu ili torbici imajte kvalitetno labelo koje sadrži sastojke poput pčelinjeg voska ili shea maslac koji će pružiti adekvatnu hidrataciju. 

Lice – ovaj dio tijela ne možemo umotati u topal vuneni omotač, stoga je ono najizloženije negativnim zimskim utjecajima. Dodatan efekt isušivanja može imati i šminka, posebice ukoliko se koža lica ne čisti pravilno i redovito.

Prije nanošenja šminke na lice nanesite hidratantnu kremu, a pri njenom uklanjanju koristite nježnu micelarnu vodu, temeljito isperite mlakom vodom i opet nanesite hidratantnu kremu. Ulja i kreme za kožu koja sadrže linolensku kiselinu, sorbitol i glicerin pomoći će da koža zadrži vlagu i pridonjeti njenoj elastičnosti, a nisu pretjerano masna te neće izazvti začepljenje pora. 

Zimi lojne žlijezde slabije rade, pa posljedično koža izlučuje manje svojih masnoća koje ju održavaju zdravom i elastičnom. Iz tog razloga potražite kreme koje će koži pružiti izgubljene masnoće, kako za njegu lica tako i za njegu kože cijelog tijela. 

Ukoliko idete na skijanje poželjno je da koristite kreme sa UV zaštitom. Iako smo navikli kreme za zaštitu od sunca koristiti ljeti, snijeg reflektira sunčeve zrake i pojačava njihov štetan utjecaj na kožu. Osim refleksije, tu je i direktno sunce koje izravno dolazi u kontakt s našom kožom, posebice zato što se ovim sportom bavimo preko dana te se nerijetko dogodi da se na snijegu nađemo u vrijeme kada je sunce najjače (između 11 i 15 sati). 

Koža koja je sklona kožnim oboljenjima (poput akni ili dermatitisa) se dodatno isušuje. U ovakvim slučajevima preporučljivo je koristiti hidratantne kreme koje sadrže prirodne sastojke, a izbjegavati ulja i one koje sadrže puno masti. Ovo vrijedi za sve dijelove kože na kojima se pojavljuju oboljenja.

Stopala – postoji vrlo jednostavan recept za pravilnu njegu stopala, čijom će se redovitom uporabom koža stopala regenerirati i biti meka. Prije spavanja priredite svojim stopalima kupku s mlakom vodom i namačite stopala 10-15 minuta. Stopala nježno posušite, napravite lagani piling, velikodušno namažite nježnom hidratantnom kremom i obucite široke pamučne čarape te tako idite spavati. Krema će djelovati cijelu noć, a ukoliko ovo budete redovito ponavljali vaša će koža stopala biti „poput bebine". 

Tuširanje i kupanje – kako smo već napomenuli, previše vruća voda isušuje kožu cijelog tijela, a posebice na zglobovima (laktovi, koljena, ruke). Zato se tuširajte mlakom vodom i koristite sapune od prirodnih sastojaka, bez mikroplastike i kemikalija. Također izbjegavajte zimi koristiti piling za kožu zato što time uklanjamo prvi sloj kože koji je na hladnoći potreban za zaštitu. Nakon tuširanja ili kupanja cijelo tijelo namažite hidratantnim mlijekom za tijelo, a pokušajte koristiti proizvode koja sadrže ulja poput ulja jojobe, argana ili makadamije. Ovi sastojci koži će pomoći vratiti elastičnost i vlažnost, a vlažna koža sama po sebi bolje upija. 
 
Kokosovo ulje vrlo je svestran proizvod. Osim u kuhanju, može ga se upotrebljavati i za njegu kože i kose. Razlog zašto je zadnjih godina popularizirana njegova upotreba u njezi kože je velik udio masnih kiselina koje sadrži, koje će posebno dobar utjecaj na kožu imati zimi i omogućiti joj potrebne masnoće. Ukoliko želite isprobati kokosovo ulje kao skincare proizvod, najbolje bi bilo da kupite organsko i nerafinirano kokosovo ulje jer je ono obrađeno na način kojim se zadržava većina njegovih beneficijalnih nutrijenata. 
Hrana koja pogoduje koži
Kaže se da je stanje kože odraz situacije u crijevima. U ovoj izjavi ima istine, zato što zaista postoje neki nutrijenti koji pogoduju zdravlju kože. Zimi su tu najveći junaci omega-3 (i omega-6) masne kiseline, koje iznutra nadoknađuju izgubljenu masnoću. Omega-6 masne kiseline omražene su zbog nepovoljnog utjecaja na organizam, ali moramo naglasiti kako je to istina samo ukoliko njih unosimo više negoli omega-3. Namirnice koje obiluju ovim masnim kiselinama (posebice omega-3) su masna riba poput tune i lososa, orašasti plodovi (najviše orasi), chia i sjemenke lana. Omega-3 umanjuju upalne reakcije i pomažu održati integritet i elastičnost kože. 
 
Vitamin E vrlo je važan za zdravlje kože jer je on antioksidans koji ju štiti od oksidativnih reakcija. Njega najviše ima u avokadu, maslinovom ulju, soji, orašastim plodovima te suncokretovim i bučinim sjemenkama. 

Definitivno najpoznatiji zimski junak, vitamin C osim za imunosni sustav ima vrlo važnu ulogu i za zdravlje kože. Naime, on sudjeluje u proizvodnji kolagena koji je važan za optimalno zdravlje kože. Njega od sezonskih namirnica najviše ima u kiselom kupusu, citrusima (naranče, limuni), brokuli, kelju papučaru, krumpiru i cvjetači.
 
Još jedan nutrijent koji pomaže održati kožu zdravom je beta-karoten, koji pruža prirodnu zaštitu od sunca, ali i kada se u organizmu sintetizira u vitamin A ima antioksidativno djelovanje. Namirnice koje ga sadrže u najvećem postotku su batat (slatki krumpir), mrkva, bundeva, marelice (zimi možemo jesti sušene marelice) i špinat.
 
Kako bi održali optimalno zdravlje kože, u prehranu moramo uvrstiti navedene namirnice, ali i pokušati izbjegavati one koje potiču nastanak upalnih procesa i isušivanje kože. Negativan utjecaj na kožu najviše imaju kofein i alkohol jer uzrokuju dehidraciju organizma, što posljedično dovodi do isušivanja kože. Kožna oboljenja poput akni i pojave prištića mogu dodatno potaknuti mliječni proizvodi, rafinirani šećer i vrlo masni proizvodi poput pržene hrane, masnih umaka (majoneza) i slične namirnice. 
 
Ako vas zanima kako se hraniti u zimskim mjesecima, kliknite ovdje. 
 
Izvori:
  • https://www.dm.hr/inspiracije-i-savjeti/njega-i-mirisi/njega-tijela/njega-koze-zimi-564490
  • https://www.poliklinikabagatin.hr/blog/njega-koze-zimi/
  • https://www.eucerin.hr/kozna-oboljenja/njega-koze-zimi
  • https://www.bagatinbeauty.hr/blog/njega-koze-zimi-savjeti-i-preporuke/
  • https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/top-10-namirnica-zdravlje-koze-13469/
  • https://ordinacija.vecernji.hr/budi-lijepa/beauty-tips/prehrana-za-svaki-tip-koze-sto-jesti-ako-imate-suhu-ili-masnu-kozu-nije-svejedno/
  • https://miss7.24sata.hr/beauty/zelis-li-lijepu-kozu-i-kosu-upoznaj-se-s-ovim-vitaminom-22278
  • https://www.pandhys.com.hr/novost/kokosovo-ulje-za-kozu/

Kako jesenske (ne)prilike utječu na našu kožu i čime možemo poboljšati zdravlje suhe i osjetljive kože

Kako jesenske (ne)prilike utječu na našu kožu i čime možemo poboljšati zdravlje suhe i osjetljive kože

S dolaskom jeseni, koža prolazi kroz razdoblje prilagodbe zbog promjene temperature, vlage i vjetra, što može izazvati različite probleme poput suhoće, iritacija i prištića. Niže temperature i oštriji vjetar oduzimaju koži vlagu, a boravak u grijanim prostorima dodatno pogoršava stanje, ostavljajući
Koje navike mogu 'ubrzati' pojavu dijabetesa?

Koje navike mogu 'ubrzati' pojavu dijabetesa?

Svjetski dan dijabetesa prilika je da osvijestimo ulogu prehrane, tjelovježbe, sna i mentalnog zdravlja u prevenciji ove bolesti. Dijabetes je metabolički poremećaj koji pogađa milijune ljudi širom svijeta, a nastaje kada tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne koristi pravilno.
Spavate li dovoljno? Otkrijte tajnu kvalitetnog sna!

Spavate li dovoljno? Otkrijte tajnu kvalitetnog sna!

U današnjem brzom ritmu života, san nekima postaje luksuz. No, kvalitetan san je temelj našeg zdravlja i dobrobiti. Kada dobro spavamo, osjećamo se odmorno, imamo više energije, bolje se koncentriramo i lakše se nosimo sa stresom. Ali kako znati spavamo li dovoljno i što možemo učiniti da poboljšamo

This website uses cookies to provide a better user experience and functionality. Find out more