Boravak u prirodi preporučljiv je kao dio svakodnevne rekreacije tokom cijele godine, a svako godišnje doba ima svoje izazove. Zimi moramo paziti da smo adekvatno obučeni (nosimo vodootpornu odjeću i obuću) i nosimo sa sobom tople napitke koji će nas ugrijati, i grickalice koje će nam biti izvor stabilne i dugotrajne energije. Ljeti vrijede slična pravila, ali potpuno drugačiji uvjeti. U nastavku donosimo 3 savjeta kako se adekvatno pripremiti za boravak u prirodi kako bi se kući vratili samo s pozitivnim utiscima:
Mali napasnici
Započeti ćemo popis s opasnosti šuma o kojoj se najčešće priča, a riječ je naravno o krpeljima. Ove male životinje gotovo su nevidljive golim okom zbog svoje veličine, a i dok šećemo šumom rijetko kada obraćamo toliko pažnje na svoju odjeću.
Krpelji se mogu nalaziti u travi, niskom grmlju i raslinju. Najčešće se nakon hvatanja za čovjeka još neko vrijeme 'šeću' i traže pogodno mjesto za ugriz – vrat, pazuh, iza ušiju i ostala mjesta na tijelu gdje je koža najtanja. Ovi kukci piju krv i time se hrane, te razlika između gladnog i nahranjenog krpelja može biti i do 10 mm.
Razlog zašto se često upozorava na opasnost od krpelja nije samo svrab i crvenilo kože prilikom ugriza, već je riječ o bolestima koje krpelji mogu prenositi. Zaraženi krpelji češće se mogu pronaći u šumama gdje priroda neometano buja i raste negoli u gradskim parkovima, ali opreza nikad dosta! Simptomi ugriza zaraženog krpelja mogu se pojaviti od nekoliko sati do 2 dana nakon ugriza, a riječ je o simptomima sličnim gripi: nagla visoka temperatura, glavobolja, groznica, mučnina i umor. Ukoliko se nakon posjeta šumi počnu pojavljivati navedeni simptomi, potrebno je čim prije konzultirati liječnika. Simptomi će se najčešće povući nakon nekoliko dana i liječenja, ali u težim slučajevima može doći do trajnog oštećenja živaca i moždanih stanica koje mogu dovesti do poteškoća s koncentracijom, zbunjenosti/konfuznosti, poteškoća s govorom i motorikom…
Zaštita od krpelja uključuje adekvatnu obuću – zatvorene cipele, duge hlače i/ili visoke čarape koje ne ostavljaju kožu na otvorenom i korištenje sprejeva za zaštitu od krpelja (kupovne ili domaće izrade) koje možete nanijeti direktno na kožu i odjeću. Isto tako, kod povratka iz šume preporuča se temeljito pregledati tijelo i nošenu odjeću, koju je najbolje odmah i baciti u pranje.
Drugi šumski stanovnici
Prije nekoliko godina bio je povećan broj slučajeva mišje groznice, a miševi su stalni stanovnici većine šuma. Slučajevi zaraze nisu toliko česti, ali opreza ipak nikad dosta.
Zaraženi miševi dobro podnose bolest i ne utječe im na kvalitetu života, a zarazu imaju doživotno. Prenose ju putem ugriza i tjelesnih izlučevina, stoga je moguće zaraziti se čak i bez direktnog kontakta sa životinjom, npr. putem zemlje ili šumske prašine. Zato je važno ne sjediti direktno na travi prilikom boravka u šumi, paziti gdje odlažete hranu (isto ne direktno na tlo ili šumske klupice) i redovito prati/dezinficirati ruke vlažnim maramicama i dezinfekcijskim sredstvom.
Mišja groznica opasna je u ekstremnim slučajevima, a u slučaju zaraze simptomi će biti slični kao i kod ugriza zaraženog krpelja: temperatura (visoka do vrlo visoka), glavobolja, malaksalost, bol u mišićima. Potrebno je hitno posjetiti liječnika kako bi se zaražena osoba čim prije i efikasnije izliječila.
Isto tako, nemojte zaboraviti na zmije koje vole sunčanije i toplije dane, te ih se nerijetko može vidjeti kako se 'sunčaju'. Zmije se većinom boje ljudi i skrivaju, ali ukoliko nismo oprezni i uznemirimo zmiju, ona će se braniti. Jedina zmija otrovnica u našim područjima je poskok, koji ima karakterističan rožić na glavi i boja mu je sivosmeđa s šarama. Ugrizi ostalih šumskih zmija su bolni, ali bez ozbiljnijih posljedica. Slučajevi ugriza poskoka iznimno su rijetki, posebice sa smrtnim ishodom, ali ipak je potrebno znati adekvatno reagirati: u slučaju da dođe do kontakta, potrebna je čim brža reakcija i odlazak u bolnicu. Ugrižena osoba se u bolnici oporavi najčešće unutar nekoliko dana.
Sunce
Najveći razlog zbog kojega odlazimo u šumu je vjerojatno upravo sunčevo osvjetljenje koje nam daje energiju i uveseljava nas. Ipak, i ovdje moramo biti oprezni. Čak i ako nije još pravo ljeto, opasnost od opeklina uvijek postoji.
Opekline od sunca mogu biti blaže i jake, ovisno o količini vremena koju smo proveli na suncu nezaštićeni. S njihovim simptomima i izgledom većina je nas upoznata još od malih nogu, stoga nećemo opisivati kako one izgledaju. Ipak, važno je naglasiti da iako opekline nestanu unutar nekoliko dana (ili tjedana u slučaju duljeg izlaganja suncu), njihovi nevidljivi tragovi ostaju na koži puno dulje.
Nezaštićeno izlaganje suncu može uzrokovati preuranjeno starenje kože i pojavu bora ili pigmentacije (smeđih mrlja) na koži, a ukoliko se događaju često mogu čak i uzrokovati pojavu melanoma – raka kože.
Kako bi se adekvatno zaštitili od štetnog utjecaja UVA i UVB sunčevih zraka, potrebno je
nositi primjerenu odjeću i nanijeti zaštitnu kremu na izložene dijelove tijela.
Biosolis proizvodi za zaštitu od sunca ekološki su i ne koriste kemijske već mineralne filtere, koji su puno bolji za kožu, ali i za okoliš. Više o mineralnim filterima pročitajte
ovdje.Osim kože, na sunčeve štetne ultraljubičaste zrake jako su osjetljive i naše oči. Prilikom duljeg izlaganja suncu bez sunčanih naočala (posebice kod ljudi sa svjetlijim očima) može doći do kratkotrajnih oštećenja rožnice, te će se u tom slučaju pojaviti simptomi poput svrbeža, osjećaja 'pijeska' u očima prilikom treptanja, preosjetljivosti očiju na svjetlost i crvenila u očima.
Izvori:
https://www.vecernji.hr/lifestyle/trikovi-za-boravak-u-prirodi-napokon-dolazi-lijepo-vrijeme-jesu-li-i-vasa-djeca-spremna-za-suncane-dane-1587212
https://www.novilist.hr/life/pripazite-dok-boravite-u-prirodi-krenula-je-sezona-krpelja-mogu-biti-opasniji-nego-sto-mislite/?meta_refresh=true
https://www.vasezdravlje.com/bolesti-i-stanja/sitne-sumske-napasti
https://www.pp-medvednica.hr/novosti/dobrobiti-i-opasnosti-u-prirodi/
https://danas.hr/zanimljivosti/ako-dugo-boravite-na-suncu-osim-na-kozu-pripazite-i-na-oci-jer-mozete-dobiti-fotokeratitis-evo-o-cemu-se-radi-9f2cfc9a-b9f4-11ec-bf3e-0242ac12002a
