Dijabetes je bolest pri kojoj tijelo ne može normalno koristiti šećere unesene hranom te se on u tom slučaju nakuplja u krvi. Šećer je namijenjen kao gorivo za naše tijelo, ali kod osoba s dijabetesom on se nakuplja u krvi umjesto da ulazi u stanice i da se tamo iskoristi.
Nakupljanje šećera u krvi, poznato kao hiperglikemija, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje jer postepeno oštećuje krvne žile i ključne organe. Kada je razina glukoze u krvi stalno visoka, šećer ulazi u stanice bez odgovarajuće regulacije, što uzrokuje niz štetnih efekata. Prvenstveno, dolazi do oštećenja krvnih žila, posebno sitnih kapilara, što može dovesti do ozbiljnih problema s očima, bubrezima i živcima. Dugotrajna hiperglikemija također značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčane udare i moždane udare, jer ubrzava proces nakupljanja plaka u arterijama, što ih sužava i ukrućuje.
Osim toga, visoka razina šećera može oslabiti imunološki sustav, jer otežava rad bijelih krvnih stanica koje su ključne za borbu protiv infekcija. Bubrezima je također ugroženo zdravlje jer prekomjerna razina glukoze povećava njihov rad, a tijekom godina može dovesti do zatajenja bubrega, što često zahtijeva dijalizu ili transplantaciju. Visok šećer u krvi može oštetiti i živčani sustav, uzrokujući neuropatiju, koja se manifestira kao bol, trnci ili gubitak osjeta u udovima. Ovi simptomi su posebno opasni za stopala jer gubitak osjeta povećava rizik od ozljeda, koje mogu ostati nezapažene i dovesti do ozbiljnih infekcija.
Kontrola šećera u krvi stoga je ključna za smanjenje rizika od ovih komplikacija i očuvanje cjelokupnog zdravlja organizma.
Razlika između dijabetesa tipa 1 i tipa 2
Prije nego što se posvetimo navikama, važno je razumjeti razliku između dijabetesa tipa 1 i tipa 2. Dijabetes tipa 1 obično je autoimuna bolest gdje tijelo napada vlastite stanice koje proizvode inzulin. Javlja se najčešće kod djece i mlađih osoba i nije povezan s lošim životnim navikama, već se vjeruje kako je većinom riječ o nasljednoj bolesti.
Dijabetes tipa 2, međutim, najčešće se razvija zbog faktora poput pretilosti, nezdrave prehrane i tjelesne neaktivnosti, ali moguća je i njegova pojava u trudnoći. Kod ovog tipa dijabetesa tijelo razvija otpornost na inzulin ili ga ne proizvodi dovoljno, a faktori rizika uključuju stil života i genetiku.
Prehrana i dijabetes – Što jesti, a što izbjegavati?
Prehrana je ključna za kontrolu šećera u krvi i prevenciju dijabetesa, posebno kod tipa 2. Konzumacija hrane bogate rafiniranim šećerima, visokokalorične i visoko procesirane hrane može dovesti do naglih skokova šećera u krvi i inzulinske otpornosti.
Što izbjegavati:
- Rafinirani šećeri i slatkiši: Prekomjerna konzumacija slatkiša i zaslađenih napitaka jedan je od najbržih načina da šećer u krvi postane nekontroliran.
- Bijelo brašno i rafinirane žitarice: Bijeli kruh, tjestenina i kolači s visokim glikemijskim indeksom izazivaju nagle promjene u razini šećera u krvi.
- Prerađene masnoće: Trans-masti u prerađenim jelima i brza hrana povezuju se s povećanjem rizika od dijabetesa tipa 2.
Preporučene namirnice:
- Cjelovite žitarice: Složeni ugljikohidrati u cjelovitim žitaricama, kao što su zob, kvinoja i smeđa riža, sporije podižu razinu šećera u krvi.
- Zeleno povrće i bobičasto voće: Antioksidansi i vlakna u ovoj hrani pomažu u stabilizaciji šećera. Primjerice, naši Biotta voćno-povrtni sokovi sadrže sve antioksidanse i vlakna iz voća i povrća od kojih se proizvode, što ih čini kvalitetnim izborom za uravnoteženu prehranu. Voćno povrtni sokovi su ujedno brz i jednostavan način za unošenje dovoljno vlakana, vitamina i minerala na dnevnom bazi.
- Hrana bogata vlaknima: Vlakna usporavaju apsorpciju šećera, što doprinosi stabilizaciji razine šećera u krvi. Primjeri su leća, grah, orašasti plodovi i povrće.
Tjelovježba – Zašto je kretanje važno?
Redovita tjelovježba ključna je u prevenciji dijabetesa jer pomaže tijelu da efikasnije koristi inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi. Kod osoba s povećanim rizikom za dijabetes tipa 2, inzulin ne djeluje pravilno zbog razvijene otpornosti stanica, što dovodi do nakupljanja šećera u krvi. Redovitim vježbanjem povećava se osjetljivost stanica na inzulin, čime se omogućava da glukoza uđe u stanice i bude korištena za energiju umjesto da ostane u krvotoku.
Aerobne aktivnosti (cardio treninzi) poput brzog hodanja, biciklizma i plivanja posebno su korisne jer podižu rad srca i poboljšavaju cirkulaciju, a time i distribuciju glukoze u tijelu. Osim što direktno pomažu u snižavanju razine šećera, ove aktivnosti pozitivno utječu i na održavanje zdrave tjelesne težine, smanjenje visceralne masnoće koja je povezana s inzulinskom rezistencijom i poboljšanje metabolizma. Vježbanje također podržava kardiovaskularno zdravlje, što je važno jer su osobe s dijabetesom podložnije bolestima srca.
Preporuča se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno kako bi se postigle ove blagodati. Kontinuiranom tjelovježbom, tijelo se navikava efikasnije koristiti energiju, čime se ne samo smanjuje razina šećera u krvi nego se poboljšava i ukupna fizička i mentalna dobrobit.
San i dijabetes – Koliko spavanja je potrebno?
Kronični manjak sna utječe na hormone koji reguliraju šećer u krvi, kao i na metabolizam. Nedovoljno sna povezano je s povećanjem razine kortizola, hormona stresa, koji podiže šećer u krvi i može doprinijeti pojavi inzulinske rezistencije.
Optimalna količina sna: Stručnjaci preporučuju 7 do 8 sati sna noću za većinu odraslih osoba. Pravilno usklađen san doprinosi regulaciji hormona i boljoj kontroli šećera u krvi.
Stres i njegova povezanost s dijabetesom
Kronični stres također može negativno utjecati na šećer u krvi. Tijekom stresnih situacija, tijelo oslobađa hormone stresa, poput kortizola, koji podižu razinu šećera u krvi. Dugotrajni stres tako može dodatno otežati tijelu da pravilno regulira šećer, što povećava rizik od inzulinske rezistencije.
Tehnike za smanjenje stresa:
- Meditacija: Redovito prakticiranje meditacije smanjuje kortizol i može pomoći u kontroli šećera u krvi.
- Duboko disanje i joga: Obje aktivnosti pomažu opustiti tijelo i smanjuju razinu stresa.
- Vrijeme provedeno u prirodi: Boravak na otvorenom pomaže smanjiti razinu kortizola i poboljšava raspoloženje.
Dok se dijabetes tipa 1 ne može spriječiti, dijabetes tipa 2 često je rezultat načina života i može se prevenirati ili odgoditi. Usvajanjem zdravih navika – pravilnom prehranom, redovitom tjelovježbom, kvalitetnim snom i smanjenjem stresa – možemo smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i uživati u zdravijem životu.
Izvori:
https://www.stetoskop.info/hormonski-poremecaji-i-poremecaji-metabolizma/diabetes-mellitus-tip-2
https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/dijabetes-tip-2-uzroci-simptomi-i-lijecenje
https://www.webmd.com/diabetes/type-2-diabetes
https://www.healthline.com/health/difference-between-type-1-and-type-2-diabetes
https://health.clevelandclinic.org/type-1-vs-type-2-diabetes
